Home Info Dobrotvori Grada Smedereva – Prota Milutin N.Banić

Dobrotvori Grada Smedereva – Prota Milutin N.Banić

by redakcija

U red dobrotvora smederevske opštine spada prota smederevski Milutin N. Banić, koliko svojim zaveštanjem, toliko što je prvi postao dobrotvor i pokazao lep primer i ostalim građanima smederevskim.
Rodio se 29. septembra 1817. god. u selu Pavlovcu; u okrugu kragujevačkom, od oca Nikole i majke Radojke. Osnovnu školu učio je u selu Saranovu i Palanci, a zatim je otišao u Beograd i tamo svršio Bogosloviju godine 1838.
Odmah po svršetku bogoslovskih nauka zađakonio se i poslat je u Smederevo, a zatim se zapopio i ubrzo postao prota smederevski, služeći uzorito i verno, poštovan i cenjen na svakom koraku.
Kao čovek razborit i pošten, odlikovan je od svojih sugrađana najvišim počastima. Tako, biran je nekoliko puta za poslanika na narodnim skupštinama pa i na znamenitoj Sveto-Andrejskoj, na kojoj je obratio pažnju cele Srbije svojim patriotskim besedama.

Prota Banić u Carigradu prisustvovao sultanovoj predaji Smedereva Srbiji  

Kada je posle predaje gradova Beograd, Šabac, Smederevo, Kladovo, Užice i Sokol Knez Mihailo pošao u Carigrad, u pratnji njegovoj bio je i Prota Banić.
Knez Mihailo krenuo je u Carigrad 30. marta 1867. na specijalnom parobrodu, praćen brojnom svitom. U njoj su bili predsednik Državnog saveta Jovan Marinović, član Saveta Dimitrije Crnobarac, ministar vojske Milivoje Blaznavac, prvi ađutant pukovnik Dragutin Žabarac, ađutant major Antonije Knićanin, kapetani Kosta Bučović i Svetozar Garašanin, komandant garde poručnik Kosta Janković, inspektor inženjerije potpukovnik Jovan Belimarković, general – štabni major Todor Bojović, upravnik dvora Anastas Jovanović, knežev sekretar Dimitrije Joksić, smederevski prota Milutin Banić, blagajnik Ministarstva inostranih dela Vladimir Stojanović, sekretar za francuski jezik Aleksa Pačić, sekretar za stranu korespondenciju Karl Betan, pomorski kapetan Franjo Franasović, knežev lični lekar dr Jovan Mašin, kurir Rista Prendić kao i članovi kneževe garde. 

Srpska delegacija sa Knezom Mihailom u Carigradu

Na Blagovesti, 6. aprila, knez je u Carigradskoj patrijaršiji prisustvovao službi, na kojoj je, zajedno sa grčkim sveštenicima, činodejstvovao i smederevski prota Banić; posle službe, kneza je u audijenciju primio patrijarh Carigradski. 
Sledeći susret sa sultanom knez je imao na dan svog odlaska iz Carigrada, 11. aprila. Posle dužeg razgovora, sultan mu je uručio ferman (carsku zapovest) o ustupanju gradova. Tom prilikom sultan je odlikovao kneza ordenom Osmanije – prvim ordenom Carstva, i na poklon mu dao pet rasnih arapskih konja. Ordeni nižeg reda uručeni su i ostalim članovima kneževe svite, pa tako i smederevskom proti. 

Prota Banić kao izraziti obrenovićevac učestvovao je u vraćanju dinastije Obrenović na vlast na Svetoandrejskoj skupštini 1858.god. 
U opštini smederevskoj osnovao je prvi sirotinjski fond sa bogatim novčanim ulogom. Zalaganjem prote M.Banića i Mite Đ.Ljotića (1814-1883) podignut je 1855.god. Saborni hram Svetog Đorđa u Smederevu.

Živeći smerno i skromno, prota Banić stekao je u Smederevu lepo imanje. Pred smrt svoju, on je napravio zaveštanje, po kome je dao opštini smederevskoj 1000 dukata u zlatu da se polovinom prihoda od tog novca pomaže svake godine smederevska sirotinja, a polovina da se kapitališe. 

Na taj način ova će suma godinama jako se uvećavati, te će i pomoć sirotinji sve obilatija i veća biti.
Sa svoje urednosti i dužnosti kao sluga oltara Božjeg i primernog vladanja, prota Banić jako je cenjen i uvažen još za života svoga, a svojim zaveštanjem sirotinji, on je sebi podigao večiti spomenik.
Umro je 6. Jula 1876. god. u Smederevu.
Sahranjen je istočno od oltarske apside. Epitaf na njegovom nadgrobnom spomeniku nas podseća da je bio redovni član Apelacione Konzistorije, narodni poslanik i član kneževe delegacije koja je putovala u Carigarad 1867.godine prilikom preuzimanja gradova od Turaka. 

Korišćen materijal iz knjige: 
„TESTAMENTI DOBROTVORA OPŠTINE GRADA SMEDEREVA“ 1927. godine

 

SDCafe.rs prenosi u celosti testament prote Milutina Banića

TESTAMENT

Gospođa Jana udova g. Milutina Banića, bivšeg prote Smederevskog, podnela je sudu testament svoga muža umrlog Banića, zatvoren pod pečatom zaveštačeovim, datiran od 1. Januara 1875. godine, i molila je da se isti u njenom prisustvu potom rešenjem za važeći proglasi.

Testament ovaj od reči do reči glasi ovako:

1. Novaca ima u obligacijama za sada do 2000 dukata. Obligacije su u mome kuferu. Spisak obligacija nalazi se ispisan u jednom protokolu t.j. dnevniku mog prihoda.

2. Ako bi se pri smrti mojoj zateklo gotovih novaca preko 100 dukata, vina u podrumu preko 100 akova, taj će višak pripasti naslednicima, a što bude ispod ove cifre, kao i sa rakijom koja se bude zatekla, žena će moja Jana raspolagati, jer joj otuda treba pogrebne troškove podmirivati.

3. Vinograd sa voćem, njivama i zgradama u Petrijevačkom potoku sve u jednoj ogradi; i drugi vinograd preko puta od iste zemlje, tri livade u Godominu, jedna kod Županjca u Šapcu, druga kod navoza kod „Guzanje“, a treća kod „Okna“; dalje: dve kuće u Smederevu blizu velike crkve i pijace na gradskom sokaku, izmeđ komšija Jove Kazandžije i Veke udovice, nalazeći se placem i ostalim zgradama, a tako isto i pokretne moje stvari ostavljam u nasledije mome bratu Miloju N. Baniću rođenom u Pavlovcu okrugu Kragujevačkom, i njegovoj muškoj deci iz prvog braka.

Vinogradi, njive, voće i livade, odma će uzeti pod svoju upravu i uživanje brat moj Miloje; no od ovoga uživanja neće biti ni moja žena Jana isključena što god njoj za njen kućevni trošak bude trebalo, to se razume: vino, voće, grožđe i proče sitnice; tako isto može se moj brat odma služiti sa bačvama i buradima i drugim podrumskim stvarima, jer su sve stvari vezane za vinograde.

Ostale stvari kujnske, sobni nameštaj, sve to da ostane svako na svome mestu, i da se moja žena sa istim služi do svoje smrti, ali da ništa ne sme otuđiti, našta moj brat ima pravo motriti. Kola, konje, amove i druge stoke ako se zatekne može to sve moj brat Miloje odma sebi uzeti.

4. Knjige moje, jedan sat zlatan, sa zlatnim lancem što sam ja nosio, dva ordena sa diplomama i druga školska dokumenta i ukaze moje službe, da se odma preda mome sinovcu Mihailu sinu Milojevom; aljine moje neka ispoklanja siromašnim sveštenicima akta protojerejska neka se sa registrima predadu onome kome vlast rekne.

5. Ženi mojoj Jani da se odmah od naplaćenih obligacija izda 400 c. dukata, na njeno raspoloženje; Ona će novu kuću davati pod kiriju i uživati kiriju, dokle je god živa, tako isto može i jednu čast i stare kuće di će ona živeti, davati pod kiriju u svoju polzu tj. ako oće sav nakit što sam joj nakupovao i davao da ga nosi; ostavljam njoj neka ga na svojoj smrti a ne pre dade kome oće.

6. Obligacije moje imaju se posle moje smrti odma naplaćivati, i otuda prvo mojoj ženi da se izda rečeni 400 c. dukata, dalje mojim sestrama: Mariji, Jelici, Ranđiji, Ružici, Stanojki i Anđeliji svakoj po 50 dukata da se izda. Ako bi koja od njih pre umrla, onda da se da njenoj deci muškoj, a ako ovih nema ženskoj izda, posle ovi da se izda 30 dukata Pozorištu beogradskom, 30 duk. Fondu svešteničkom, 20 duk. grobu Božjem u Jerusalimu preko Mitropolita Srpskog, 20 duk. Crkvi Pavlovačkoj gdi sam se rodio; 30 duk. Crkvi Smederevskoj; 20 duk. školi Smederevskoj; 20 duk. Špitalju Smederevskom; 20 duk. Čitaonici Smederevskoj; Stevanu Aciću bivšem mome slugi 20 dukata; i poklanjam mu jedan obligacioni dug od 65 dukata i jednu livadu u Godominu koju sam kupijo od Stojana Kitića, tapija se naodi međ ostalim tapijama i stoji izmeđ moje dve livade, Koste Micića, Marinka Baštovana i pok. abadžije Dimitrija, od prilike to su 8 kosa trave; dalje njegovom sinu Mijailu 20, Peri njegovom 20; a tako i Pavlu također sinu njegovome 20 dukata; Novci za ovo troje dece ako bi bili jošt ne punoletni mogu se odma izdati ocu njiovom Stevanu Aciću.

Stojanu Đorđeviću-Stepančetu iz Smedereva ostavljam 10 dukata da se dade.

7. Sa 1000 t.j. hiljadu dukata, osnivam Fond Sirotinjski, iz koga sa polugodišnjeg prihoda da se daje pomoć Sirotinji Smederevskoj, a sa polu prihoda, da se umnožava taj sirotinjski fond. Za staranje i upravljanje ovog sirotinjskog fonda, ostavljam amanet na Opštinu Smederevsku; i ona će biti dužna svake godine podnositi o ovome sirotinjskome fondu račun nadležnoj vlasti.

Osnivač fonda sirotinjskog u Smederevu prota Smederevski Milutin N. Banić.

Preko izvršenja ovog testamenta ako bi preteklo što u novcu taj će novac uzeti moj brat Miloje, a ako bi nedostalo novaca za izvršenje testamenta, to treba brat moj Miloje da dopuni ili prodajom kog parčeta zemlje da to učini.

8. Posle smrti moje žene Jane, Miloje brat moj, prima u nasledstvo svoje, moje (pokućanstvo) pokretno i nepokretno imanje, a u slučaju njegove ranije smrti od moje žene primaju njegovi sinovi iz prvog braka, moji sinovci.

9. Za vreme života moje žene, dužan je brat moj Miloje ženi mojoj svagda biti u pomoći ako ju ona ustreba; i ako je htela bude primati. Tako isto dužna je živeti u granicama poštenja i ništa ne otuđivati. Pored ostalog užitka moje žene ima čuvati i ono malo penzije, koja joj po zakonu pripada.

10. Ovom je tačkom naređeno: di će se čuvati ovaj testament i da će testament važiti tek ako zaveštaoc pre svoje žene umre.

11. Ovom je tačkom naređeno da se zaveštaoc pristojno sarani.

12. Ovom poslednjom tačkom zaveštaoc je imenovao izvršioce testamenta i to: Milenka Stefanovića, Jefrema Marića, Stojana Đorđevića-Stepanče, trg. iz Smedereva ostavljajući im amanet, da ovaj zaveštaj u dogovoru sa zaveštaočevim bratom Milojem u svemu izvrše i to po smrti zaveštaočeve žene – kada će od dužnosti i biti razrešeni.

Od van-parničnog sudije suda Smederevskog Okružnog
16. Decembra 1877. godine
No 11.816 Smederevo.

Za van-parničnog sudiju suda Jagodić s.r.
Sravnili sa oriđinalom
Vlajko M. Nešić
Spiro I. Dimitrijević

 

PROČITAJTE JOŠ:

– Dobrotvori Grada Smedereva – Dina i Ljubica Mančić

– Dobrotvori Grada Smedereva – Stevan Kuzmanović Kršljanin

 

 

 

Izvor: SDCafe

Slične vesti

Leave a Comment

error: Sadržaj je zaštićen !!