Narodna biblioteka Smederevo naredne nedelje obeležava 177 godina postojanja i rada. Kao jedna od najstarijih javnih čitaonica još u vreme Kneževine Srbije, i naslednica, makar u geografskom smislu, nekada najbogatije dvorske biblioteke Đurđa Brankovića, smederevska biblioteka je jedna od retkih za koju se može reći da se „podigla iz pepela“.
U najvećoj tragediji koja je zadesila grad, eksploziji nemačke municije u Tvrđavi 1941. godine, uništena je zgrada tadašnje biblioteke i celokupan knjižni fond tadašnje Biblioteke. Mnogi bi rekli-knjiga na knjizi nije ostala.
Uprkos ljudskim žrtvama i razorenom gradu, neko je, srećom, i tih ratnih dana mislio na knjigu. Dve godine posle potpunog razaranja Smederevo je, iz pepela, opet imalo Biblioteku.
Angažovanjem Komesarijata za obnovu Smedereva, Gradska biblioteka je obnovljena i počela je sa radom novembra 1943. godine. Od te godine radi u kontinuitetu, a od 1990. godine pod nazivom Narodna biblioteka Smederevo, kada prelazi u novi, namenski projektovan i adekvatno opremljen prostor veličine 1945 m2 u najužem centru grada.
Iz istorijata Narodne biblioteke Smederevo izdvajamo da je, u današnjem smislu reči, prva biblioteka u našem gradu je Smederevsko čitalište, osnovano 1846. godine. To je bila prva ustanova kulture u gradu i jedna od prvih javnih biblioteka u Kneževini Srbiji.
Iz Smederevskog čitališta nastala je Narodna biblioteka Smederevo. Zasluge za otvaranje i postojanje Čitališta pripadaju znamenitim Smederevcima tog vremena, između ostalih i Paunu Jankoviću Baći, koji je u vreme otvaranja čitališta u Srbiji bio ministar prosvete.
Danas je to jedna od najmodernijih i najuspešnijih biblioteka u Srbiji. Raspolaže fondom od 250.000 knjiga, časopisa, novina i neknjižnog materijala i savremenom bibliotečkom opremom. Poseduje 5 čitaonica, 3 u enterijeru i 2 letnje, sa ukupno 150 čitalačkih mesta. Godišnje se u Biblioteku upiše 8.000-10.000 članova, a dnevna frekvencija je od 600 do 800 korisnika.