Foto/naslovna: Ilustracija
Pre pola veka uobičajeno je bilo da srednjoškolci, stručna znanja stiču na praksi u brojnim društvenim preduzećima i fimama. Prelaskom državne svojine u privatnu, okolnosti su se promenile i u ovoj oblasti. Uz to su usledile i izmene u samom školskom sistemu po pitanju procedure, standarda i pravila koja važe za bilo kakav boravak dece van školskog prostora. Svedeno na puku teoriju, srednjoškolsko obrazovanje je izvesno vreme bilo takvo da diploma nije predstavljala garant da će onaj ko je ima, umeti da se snađe na konkretnom poslu. U takvoj poziciji, država je posegla za uvođenjem modela dualnog obrazovanja. Koncept je u osnovi delovao racionalno i logično. Međutim, primena je ubrzo pokazala nedostatke. Najpre, kompanije su se teško i sporo odlučivale na takvu vrstu obavezivanja. Posledica toga je da i danas, za najveći deo profila i zanimanja u našim srednjim školama, nema primenjivog dualnog modela. Tamo gde ih pak ima, problem je drugačiji – firmama i preduzećima nisu potrebni svi učenici jednog odeljenja pa se dogodi da od 25 đaka, svega pet bude uključeno u program. Time su svi ostali uskraćeni za mogućnost učenja u realnom okruženju. Otuda je naredni korak, koji bi prema najavama, trebalo da stigne i u Smederevo, izgradnja trening centara za sticanje praktičnih znanja. Do sada je ta priča pokrenuta već u sedam gradova (Svijalnac, Loznica, Niš, Gornji Milanovac, Kruševac, Pančevo i Vlasotince), a u Smederevu je juče potpisan sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji za izgradnju i opremanje Trening centra za dualno i celoživotno obrazovanje. Potpise na početak realizacije ove ideje stavili su direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija Gabrijela Grujić, gradonačelnica Jasmina Vojinović i direktor Tehničke škole (pod čijim okriljem će biti Centar) Dejan Vemić.

Ovo je jedna lepa, nova prilika za Smederevo i ceo Okrug, ne samo po pitanju dualnog obrazovanja, ovo je, za svu decu jednaka prilika koja donosi unapređenje stručnog obrazovanja. Da ne govorimo koliko će biti bitno za kompanije, razvoj grada, nove tehnologije i brze prekvalifikacije. Statistika kaže da će sedam do deset zanimanja, mladi morati da promene tokom karijernog puta, što nama deluje nezamislivo ali tako je. Trening centri znače njihov rad na najsavremenijoj opremi, biće mesto susretanja i učenja bez obzira na to da li se učenik opredeli da nastavi da se školuje i studira ili da odmah radi u svojoj struci. Veoma se radujem što će Smederevo imati takav centar – kazala je Gabrijela Grujić ovim povodom.
Gradonačelnica Jasmina Vojinović je kazala da je ovo izuzetno važan događaj, projekat na kome se ubrzano radilo jer je, od provg trenutka kada je postojala naznaka da bi tako nešto moglo da zaživi kod nas, do potpisivanja sporazuma, prošlo svega nekoliko meseci. Sada sledi projektovanje Trening centra, a kako je dodala već je za te namene opredeljena parcela u Industrijskoj zoni. Grad u ovom slučaju ima zadatak da obezbedi prostor za izgradnju i da isprojektuje novi objekat dok je sve ostalo, poput izgradnje i kompletnog opremanja, na Kancelariji za dualno obrazovanje.
Time će biti bolji kvalitet obrazovanja u Smederevu. Inače, više od decenije nije ulagano u sistem stručnog obrazovanja iako se 75% mladih opredeljuje za stručno obrazovanje. Govorimo o broju između 43.000 i 45.000 srednjoškolaca. Onda se postavlja pitanje da li je, za tako jako dug, oni zaista, za neka zanimanja, imaju validnu diplomu ako nikada u životu tu mašinu na kojoj će raditi, nisu videli ili imali prilike da je koriste. Da li naše obrazovanje, fokusirano samo na teoriju, daje kao rezultat adekvatne diplome? Dugo smo imali priliku da se borimo sa time da dualni model obrazovanja i kada mladi sarađuju sa kompanija, da to proizvodi jeftinu radnu snagu. Međutim, jeftina radna snaga je samo ona koja nema ishode. Mladi čovek koji dođe na tržište rada a ni ne zna da obavi radni zadatak, nema gde da izvrši procenu svojih teorijskih znanja i da razvija veštine. Ovo je prilika da stekne pretkvalifikaciju za to da uopšte uđe u kompaniju. I predstavnici kompanije imaju ogroman benefit kada imaju kandidata koji je od prve godine mogao da uči uz savremenu mašinu, da spaja teoriju i praksu u adekvatnom i realnom uduruženju. Takav mladi čovek ima viši nivo produktivnosti, određeno samopouzdanje, samopoštovanje prema svom znanju, ima i razvijene stručne kompetencije i kao takav ima prednost u odnosu na druge kandidate. Kada budemo imali taj centar i kada oni na taj način budu sticali komepetencije, to će biti drugačije. Trening centar ne podržava samo klasično dualno obrazovanje nego i neformalno obrazovanje, obuke, sticanje profesionalnih kvalikikacija, akreditaciju van sedišta fakulteta određenih programa ako privreda zahteva saradnju ili nivo zapošljavanja, na primer inžinjera. Resurs trening centra mogu da koriste svi zainteresovani građani koji žele da steknu neka nova znanja savremena – dodala je Grujić i istakla da je neophodno da postoje upravo takvi prostori za rad ali pri obrazovnom sistemu, a ne samo u privatnom sektoru.
Ukoliko se u ovom konkretnom slučaju, sve bude odvijalo prema planu, naredne godine bi trebalo da počne izgradnja Trening centra u Smederevu, da bi 2028. bio otvoren i stavljen na raspolaganje. Prema rečima direktora Tehničke škole, to je za grad i region veliki korak, a za samu školu – istorijski.
Stručno obrazovanje mora da uhvati korak sa savremenom tehnologijom, samo tako ono zaista ima smisla kako priprema i osposobljavanje za rad. Što se tiče naše škole, Trening centar je zamišljen kao prostor koji će, nadam se, imati najsavremeniju opremu koju trenutno mogu da imaju učenici za nastavu. I verujem da će jedan dobar deo prakse moći tu da se obavlja. Nije zamišljeno da tu bude kompletna praksa, deo ostaje u Tehničkoj. Ideja je da ima 12 radionica u jednom nivou i 12 labiratorija u drugom nivou, gde će se stvoriti uslovi najpribližniji industrijskim uslovima. Jer, kompanije se, i kada uđu u dual, ne odluče da uzmu sve učenike. Oni odrade to sa delom učenika, imaju recimo, potrebu za pet đaka. Jedan instruktor može samo toliko da obuči. Za firmu koja ima 20 ili 30 zaposlenih, nije ni realno očekivati da imaju potrebu za više radne snage. Dakle, uzmu pet učenika, mimo toga ostane 23 đaka, šta će biti sa njima? Naravno i oni idu na praksu, ali nemaju iste uslove. U Trening centru će svi moći da imaju simulaciju uslova u realnim industrijskim radovima, sa najsavremenijom opremom, što je jako bitno. Znate, realnost je da je najveći deo naše mašinske opreme iz vremena izgradnje škole, iz sedamdesetih godina. Za rad u komapniji koja koristi opremu iz 2020, učite dete na opremi iz 1970? Neće ići tako. Takođe, drugi deo ove priče je da mi, kao škola ili sa kadrom koji možemo dodatno da angažujemo, damo obuke, seminare, unapređivanje znanja. To je nešto što isto dodatno možemo da radimo i to ne samo sa učenicima, već i obuku odraslih. Da svi koji su se našli u takvoj situaciji da moraju da se prilagode potrebama tržišta rada imaju gde da nauče nešto novo. Zamišljeno je i da u budućnosti, centar donosi sredstva i da bude samostalan, dakle da ne ostane samo „trošak“ već da sam obezbedi buduće nabavke novije opreme, a da bi bilo izvodljivo, pružaćemo usluge trećim licima. Tako ćemo da održavamo i da obnavljamo opremu. Na taj način, učenici će donekle moći i da uče preduzetništvo. Naravno, Trening centar će biti otvoren i za đake drugih škola, ne samo naše – kaže Vemić.

Menjaju li su donekle dometi dualnog obrazovanja kod nas, s obzirom na to da je nesrazmerno malo bilo interesovanje naših privrednika da pruže podršku dualnom obrazovanju, pa je takav vid nastave, pored svih ogromnih kompanija u Smederevu, Tehnička škola ranije realizovala sa firmom iz Kovina, pitali smo takođe direktora Vemića. Ove godine, kako kaže, situacija je nešto bolja. Ostaje činjenica da je svega 22 đaka ukupno iz četiri različita smera ušlo u program, ali su se priključili novi partneri.
Konačno ima pomaka. Još tri kompanije su ušle u dual, Zmaj, Alteh i PKC. Dakle, više nisu samo bravari – zavarivači i operateri mašinske obrade tu i tamo, već sada imamo da kompanija po prvi put traži tehničarska zanimanja. Jesu to sve oblasti mašinstva ali i tehničar za kompjutersko upravljanje i mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje to je traženo u dualu sada. Pomakli smo se, i ja mislim da će ova priča u vezi sa Trening centrom dodatno da poboljša stanje i po tom pitanju, da će privatnim kompanijama dati malo više hrabrosti da se uključe. U svakom slučaju mi ćemo moći da na pravi način osposobimo naše đake da đive od svog rada pristojno što je glavni cilj – zaključuje Vemić.
