Bio je na čelu razvoja američke industrije čelika i železnice u poznom 19. veku, a pored toga je bio jedan od najvećih filantropa svog doba, borac za mir u svetu, nauku, obrazovanje. Takođe, bio je i čovek koji je zaslužan za izgradnju 2.509 javnih biblioteka.
Endru Karnegi (25. novembar 1835 – 11. august 1919) je napisao članak “Bogatstvo” iz 1889. godine, poznatiji i kao “jevanđelje bogatstva”. Ovaj članak se do danas smatra osnovom za sve one koji žele da bave filantropijom. Karnegi je bio možda i prvi čovek u Sjedinjenim Američkim Državama koji je izjavio javno da bogati imaju moralnu obavezu da poklone svoje bogatstvo pre svoje smrti, odnosno, da ga vrate u ruke naroda.
Zalagao se za formiranje besplatnih javnih biblioteka, kako bi se na taj način obrazovanje učinilo dostupnim svim slojevima u društvu. U tadašnje vreme, u svetu je bilo samo nekoliko javnih biblioteka, a nakon što je Karnegi Korporejšn investirao u projekat 56 miliona dolara, svet je postao bogatiji za 2.509 novih biblioteka.
Iako je najpre bio plan da se izgradi 2.811 javnih biblioteka, neke zajednice su odbile ponudu, jer je uslov za gradnju bio da se biblioteke ostave zajednici sa praznim policama, da bi ih lokalni stanovnici ili vlade naknadno popunili knjigama. Razlog tome je što je u to vreme nekim zajednicama bilo jednostavno preskupo ili nemoguće da izvedu.
Karnegi je sa 13 godina stigao u SAD iz Škotske 1848. godine. Tada je bio samo siromašan dečak koji je svojoj porodici pomagao tako što je povremeno radio u fabrici pamuka. Vremenom je, uz mnogo napornog rada (i malo sreće), osnovao kompaniju Ju Es Stil, prvu kompaniju na svetu koja je vredela milijardu dolara. Ju Es Stil je prodat 1901. godine, a Karnegijevo bogatstvo je došlo do vrhunca – vrednost mu je bila ekvivalentna 75 milijardi današnjih dolara.
“Rodio sam se u bedi, ali ipak ne bih menjao svoje detinjstvo za ono detinjstvo bogataških sinova. Šta oni znaju o porodičnoj radosti? Šta oni znaju o majci koja radi kao guvernanta, pralja, kuvarica, učiteljica, a koja je ujedno i uzorna supruga?”
Tokom svog života, Karnegi je prihvatio činjenicu da bogati imaju dužnost da podele svoje bogatstvo pre smrti, baveći se filantropskim aktivnostima. Poslednjih 18 godina svog života proveo je otvarajući brojne fondacije i udruženja. Među njima su 7.000 crkvenih institucija, Karnegi institut u Pitsburgu, Karnegi fondacija za promovisanje obrazovanja, Karnegi donacija koja se borila za mir u svetu, kao i izgradnja javnih biblioteka širom sveta. Na bibliotekama je na ulazu pisalo “NEKA BUDE SVETLO”.
Do kraja svog života, Karnegi je donirao gotovo 90 % svog bogatstva (današnja vrednost je oko 75 milijardi dolara).
Izvor: Zanimljive Informacije