Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju svake godine veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, tradicionalnim plivanjem za Časni krst u gradovima širom Srbije. Bog se javi, Vaistinu se javi! Na Bogojavljenje, 19. januara, završavaju se nekršteni dani. Na današnji dan proslavlja se uspomena na Hristovo krštenje na reci Jordan i javljanje Boga u obliku goluba i glasa: „Ovo je Sin moj i Njega poslušajte“.
Kada je napunio 30 godina „dođe Isus iz Galileje na Jordan Jovanu da ga ovaj krsti. A Jovan mu branjaše govoreći: Ti treba mene da krstiš, a ti li dolaziš meni? A Isus odgovori i reče mu: Ostavi sada, jer tako nam treba ispuniti svaku pravdu. Tada ga ostavi. I krstivši se Isus iziđe odmah iz vode; i gle, otvoriše mu se nebesa, i viđe Duha Božijega gđe silazi kao golub i dolazi na njega. I gle, glas sa nebesa koji govori: Ovo je Sin moj ljubljeni koji je po mojoj volji“ (Mt. 3, 13 – 17).
Bogojavljenska vodica
Na dan 19. januara u svim crkvama i hramovima osvećuje se voda, koju narod uzima i nosi svojim kućama. Takva voda, kako se veruje, tokom cele godine ostaje osvećena i sveža. Prema verovanjima, valja se na Bogojavljenje isprskati kuća tom vodom, ali ne i drugim danima. Bogojavljenska voda pije se tokom cele godine radi isceljenja i zaštite od bolesti, oslobađanja zla i pročišćavanja tela i duše od grehova.
Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći, 18. na 19. januar, otvara se nebo i veruje se da se svaka želja može ispuniti. Jedan od običaja je bio i da neudate devojke stave ogledalo ispod jastuka, 18. januara uveče, jer se verovalo se da će sanjati muškarca za koga će se udati.U nekim krajevima Srbije, prema verovanjima, ako na danšnji dan bude jak mraz ili pada sneg – godina će biti rodna, a ako bude vedro – biće suše.
Kada i kako je počelo ponovno praznovanje, Badnjeg dana, Badnje večeri i Bogojavljenja
Začetnici ideje i organizatori prvog javnog okupljanja i proslave Badnje večeri u Srbiji i Smederevu 6. januara 1990. godine bili su bračni par Dragan i Mila Marjanović, Bane Stojanović, Petar Sretenović, Ilija Gregović i Dobrivoje Milivojević Bivko. U decembru iste te godine u restoranu Kasina došlo je do dogovora sa Crkvenom Opštinom da se osnuje Odbor za organizaciju praznovanja Badnje večeri, u kome je tada bio i dr Radomir Milošević, protojerej – stavrofor.
U onim nesrećnim 90-tim godinama za Srbiju i Smederevo, Odbori sa čestim promenama sastava i u skromnim uslovima, organizovali su preznovanje Badnje večeri, da bi se 2000. godine Odbor za negovanje pravoslavne tradicije konstituisao u konačnom obliku. I tada je predsednik Odbora postao protojerej – stavrofor Dobrica Krstić. Domaćin proslave praznovanja menjao se svake naredne godine i uvek su se delile kuvana rakija i vino, iz podelu paketića sa slatkišima i voćem deci, omladini i svim materijalno ugroženim građanima.
Godine 2005. u Odbor je ušao i poznati smederevski ortaped – hirurg, dr Vladimir Todorović, kod velikog broja smederevaca, mnogo poznatiji kao Vlada Marina. On je kao stravstveni ribolovac i Predsednik Udruženja SR-Smedervac u organizaciju proslave Badnje večeri i domaćinstvo, „uvukao“ i svoje ribolovce i to posebno u donaciji i podeli pržene ribe (girice). Te godine uvedena je i jedna novina, kada se otpočelo sa lomljenjem Česnice u kojoj se nalazi zlatni dukat. U deljenju česnice učestvuju samo deca, a nasrećnije dete koje nađe dukat postaje njegov trajni vlasnik.
Praznovanje Bogojavljenja u Smederevu
Novina, koju je 2005. godine uveo dr Vladimor Todorović, dobila je veliki značaj. Naime, Odbor je preuzeo na sebe organizaciju i brigu o proslavljanju velikog hrišćanskog praznika Bogojavljanja. Prvi put se u Smederevu, posle Drugog svetskog rata, plivalo za Časni krast na Bazenu na Jugovu 2006.godine.
Sa ovom manifestacijom naš grad se svrstao u mali broj gradova u Srbiji, koji je oživeo ovu divnu tradiciju. Članovi Odbora tada preuzimaju i sponzorstvo o obezbeđuju nagrade pobedniku i učesnicima, kao i podelu prigodnih posluženja prisutnim građanima.
Prvi put u Smederevu, za Časni Krst plivalo je 13 hrabrih smederevaca. To su bili : dr Goran Kuljanin, Goran Dugačević, Marko Radović, Bojan Planinc, Ivan Dolašević, Gojko Savić, Lazar Zambov, Aleksandar Zambov, Predrag Jovanović, Goran Savić, Slobodan Sajić i Milan Pašta. Kao poseban kuriozitet ističe se da je na takmičenju učestvovao i mladi smederevski sveštenik, jerej Jovan Galečić.
Pobednik prvog takmičenja u plivanju za časni krst bio je Bojan Planinc, nastavnik iz Smedereva. On je za ostvarenu pobedu dobio posebnu prigodnu nagradu, ali su nagade dobili i svi učesnici u plivanju.

Prvo plivanje za Časni Krst u Smederevu posle II Svetskog rata

2014.godina. Učesnici s leva Velibor Vlahović, Tomislav Popović (pobednik), Mladen Savić, sa organizatorima
Od tada svake godine na Bogojavljenje Smederevci plivaju za časni krst.
Prošle 2021. godine zbog epidemiološke situacije nije održano plivanje za Časni krst, veće je organizovana humanitarna licitacija a novać uplaćen za lečenje našeg sugrađanina Filipa Ivanovića.

Nikola Tasić Cale

2 comments
Baš sam razočaran komentarima na ovu divnu priču o Bogojavljenju u Smederevu. Te osobe kao da u pale s Marsa. Komentarišu kao ljudi koji nisu iz Smedereva, ili ga ne poznaju. Pa, to što su komunisti uradili sa pravoslavnom verom, običajima i tradicijom, urađeno je u celoj Srbiji. Poenta priče je da je sve to obnovljeno i ljudi koji su zaslužni za to.