Home InfoNaše pričePosebno ime u istoriji Smedereva: Živojin Karić – učitelj, književnik, novinar, publicista…

Posebno ime u istoriji Smedereva: Živojin Karić – učitelj, književnik, novinar, publicista…

Čovek čije delo prevazilazi značaj lokalne sredine iza sebe je ostavio nebrojene tragove, ali uspomenu na njegovu zaostavštinu trebalo bi malo više popularisati

by redakcija1

Živojin Karić – Čika Žika (Udovice 1908 – Smederevo 1987 g.) je bio učitelj, pisac, član Udruženja književnika Srbije i Pedagoškog društva Srbije. Otac mu je Dimitrije, zemljoradnik, a majka Leposava, rođena Belić, domaćica.

You Might Be Interested In

Osnovnu školu učio je u Udovicama, pet razreda Gimnazije završio je u Smederevu, a Učiteljsku školu 1929. u Jagodini. Radi usavršavanja, 1934/1935. pohađao je i Višu pedagošku školu u Beogradu.

Bio je potom učitelj u Dobrom Dolu (i na dužnosti uprvitelja), Ralji, Lozoviku, Saraorcima,  Srbobranu, Petrijevu, Udovicama, kao i u Požarevačkim Beranama i Ljubinju. Posle oslobođenja Živojin je bio u Komandi mesta u Smederevu i Propagandnom odeljenju vrhovnog štaba JNA (1944-1945) i u Ministarstvu prosvete NR Srbije u Beogradu (1947.) Ipak odlučuje da se vrati prosvetnom radu pa je nastavio da radi kao učitelj u Smederevu i Tuzli. Jedno vreme bio je sekretar u KPD „Zabela“ u Požarevcu (1950.) nakon čega je morao da ide na izdržavanje kazne po IB-u na zloglasnom Golom Otoku (1950-1953). Po povratku je, dve godine radio kao sekretar Dunavsko-Moravske zajednice u Smederevu, da bi se potom iznova okrenuo prosveti – postao je direktor škole u Kolarima, a zatim učitelj u školi „Dr Jovan Cvijić“ od 1956. do 1966.

 

Živojin Karić je značajan trag ostavio književnim radom. Uglavnom je pisao pesme za decu. Radove je objavljivao u mnogim listovima i časopisima; bio je zastupljen i u brojnim zbornicima i antologijama. Pesme su mu prevođene na makedonski, mađarski, slovački, slovenački, turski, rumunski i ruski jezik. Autor je knjiga „Školske svečanosti“, „Dečije radovanje“, „Antologija jugoslovenske savremene književnosti“ (jedina u to vreme u Evrop!), „Mališani“, „Mi i naši“, „U zemllji životinja“, „Mali učitelj“, „Ulica u gradu“, „Priča o Marijani i čudnome konju“, „Slike u oblacima“, „Moja zemlja“, Antologija jugoslovenske poezije za decu (ponovo jedina te vrste u to vreme u Evropi), „Raspevana matematika“, „Zvonovi“. Zajedničke knjige, Živojin je objavio sa učiteljem Vojislavom Stojanovićem, „Upoznaj svoj zavičaj“, Natalijom Karić Slijepčević „Govor linija i boja“, „Ja i moji talenti“ i „Crtam, slikam, vajam“.

 

Posebno je bio poznat kao priređivač školskih udžbenika koje je podpisivao kao Čika Žika – našoj deci: Čitanka za III razred Narodnih škola, Beograd, 1940. Autor je i Bukvara za odrasle, poznatijeg kao Partizanski bukvar iz 1944. Jedini sačuvani primerak te knjige se nalazi u Pedagoškom muzeju u Beogradu. Takođe je osmislio čitanke za prvi i drugi razred osnovne škole. Duže vremena je sarađivao sa časopisima „Jugoslovenče“, „Zorica“, „Glasnik podmlatka Crvenog krsta“, „Dečiji list“, „Mladi zadrugar“, dečija strana beogradske „Pravde“ i zagrebačko „Smilje“.

Mnogi njegovi savremnici ga smataraju jednim od prvih enigmatičara u Srbiji. Tu vrstu njegovog stvralašatva detaljno je proučio Smederevac i enigmata Radoslav Jovanović, čemu je posvetio i knjigu. Prema dostupnim podacima „Čika Žika“ je svoj enigmatski put započeo u smederevskom listu „Glas podunavlja“, u kome je 1934. (u 174. broju) objavio dva rada: Zagonetku pod nazivom „Čik pogodi“ i ispunjalku, koju je nazvao „Zagonetka u kvadratima“. Ovo su, na osnovu postojećih saznanja, prvi enigmatski radovi objavljeni u Smederevu. Te radove je potpisivao sa „Ž. D. K.“, „ Živ. D. Karić“ i „Ž. K.“.

Enigmatske umotvorine (oko pedestak) objavljivao je u neenigmatskim listovima i školskim udžbenicima, pre svega u čitankama za učenike Osnovih škola u Kraljevini Jugoslaviji, a zatim i u FNRJ i SFRJ. Najviše radova objavio je u smederevskim listovima „Glas Podunavlja“ (1934. g.) i „Naš glas“ (1953 -1962).

Sastavljao je uglavnom stihovane zagonetke. Novinom u enigmatici smataraju se njegove rebus-priče i rebus-pesme namenjene, kao i čitavo njegovo stvaralaštvo, deci. Sastavljao je i klasične rebuse, dopunjalke i ispunjalke. Sa enigmatskog stanovišta, posebno su zanimljive dve knjige Živojina Karića iz 1971. godine: „Raspevana enigmatika za I razred“ i „Raspevana enigmatika za II razred“, koje sadrže 54, odnosno 42 računska, matematička zadatka u stihu za najmlađi uzrast učenika.

Živojin Karić je takođe bio i dopisnik Politike, Tanjuga i Radio Beograda iz Smedereva i Tuzle, ali i učitelj mnogih smedervskih i beogradskih novinara. Urednik biblioteke za prosvećivanje odraslih u Smederevu (1933-1934), urednik rubrike za decu u listu „Glas Podunavlja“ i utemeljivač i urednik dečije strane u listu „Naš glas“ (1954-1964).

Autor:                                                                                                                          

Nikola Tasić Cale            

                                                                                           

 

 

Ne propustite nijednu vest iz Smedereva

Prijavite se i dobijajte najvažnije vesti iz Smedereva direktno na email, jednom nedeljno.

Ми не шаљемо нежељену пошту! За више детаља погледајте нашу политику приватности.

Novi oglasi na SDOglasi.rs

Postavi besplatan oglas
Učitavanje oglasa…

Ako vam se dopada ono što radimo, podržite nezavisno novinarstvo SDCafe-a.

💛 Doniraj putem PayPal-a

Slične vesti

2 comments

QE PASSA 22.07.2025 - 15:38

Udovice za nezaborav i Živojin Karić.

Reply
NIKOLA TASIĆ CALE 23.07.2025 - 08:01

Bravo za SDCafe! Ovim podsećanjem na velike i znamenite Smederevce, čuvamo kulturu sećanja i odajemo počast zaslužnim građanima Smedereva. Imao sam sreću i zadovoljstvo da mi Ž. Karić, Čika Žika bude učitelj i usmerivač.

Reply

Leave a Comment

грешка: Sadržaj je zaštićen !!