Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2023.godini, stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,9% dok je u riziku od siromaštva ili socijalne uključenosti 27%.
Stopa rizika od siromaštva određuje se na osnovu najnižih prihoda. Za prošlu godinu to je bila cifra od 29.100 dinara mesečno za jednočlano domaćinstvo.
Prag rizika od siromaštva za domaćinstvo s dvoje odraslih i jednim detetom mlađim od 14 godina iznosio je 52.380 dinara, a za četvoročlano domaćinstvo s dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina 61.110 dinara.
Prema starosti građana, najviše su riziku od siromaštva izloženi stariji od 65 godina (23,5%), dok je ta stopa najniža kod osoba od 25 do 64 godine starosti (16,8%).
U najvećem riziku od siromaštva (po tipu domaćinstva) su porodice koje čine dve odrasle osobe s troje ili više izdržavane dece – 34,7%, a u najmanjem ona sa tri ili više odraslih osoba – 13,3%.
Takođe, posmatrajući (ne)zaposlenost i radnu angažovanost, riziku od siromaštva najviše su izloženi nezaposleni (50,9%). Slede ostali neaktivni (31%) građani, zatim penzioneri (20%), samozaposleni (12,9%), dok je među zaposlenima kod poslodavca taj procenat najniži (4,9%).
Kako je objašnjeno, indikatori siromaštva i socijalne isključenosti izračunati su na osnovu podataka dobijenih iz ankete sprovedene prošle godine u 5.324 domaćinstva, odnosno među 13.848 lica starosti 16 i više godina.
Prema stopi subjektivnog siromaštva, onoga što se naziva „spajanje kraja s krajem“, odnosno subjektivnom osećaju anketiranih o tome kako izmiruju redovne i neophodne troškove, čak 86,6% kaže da teško to uspeva.
Tačnije, odgovor „veoma teško“ odabralo je 13,1%, opciju „teško“ 27,9%, a najviše je onih koji od prvog do prvog preguraju „sa izvesnim teškoćama“ – 45,6%.
S druge strane, svakodnevica je po ovom pitanju veoma laka za 0,5% ispitanih, za odgovor „lako“ opredelilo se 3%, a za opciju „prilično lako“ 9,9%.
Inače, stopa materijalne i socijalne uskraćenosti pokazuje procenat lica koja nisu u mogućnosti da sebi priušte najmanje pet od 13 pobrojanih stavki.
To su nemogućnosti: adekvatnog zagrevanja stana, zamene dotrajalog nameštaja, posedovanja automobila, odmora za celokupnu porodicu bar nedelju dana jednom godišnje van kuće ili podmirivanja neočekivanog troška u iznosu od 24.000 koji bi bio plaćen iz budžeta domaćinstva.
Takođe, na listi je nemogućnost domaćinstva da članovima svakog drugog dana priušti meso ili ribu (ili odgovarajuću vegetarijansku zamenu), zatim kašnjenje plaćanja rente, stanarine, rate za kredit, računa za komunalije.
Tu je i nemogućnost da iznošenu garderobu zamenite novom, potom, da priuštite dva para obuće za svakodnevne aktivnosti, kao i da svake nedelje potrošite manju količinu novca za sopstvene potrebe.
Nemogućnosti da se bavite nekom slobodnom aktivnošću, da se sa prijateljima ili porodicom na ručku, večeri ili piću negde okupite bar jednom mesečno ili da imate pristup internetu, takođe su inidikator materijalne i socijalne uskraćenosti.
Detaljniji izveštaj dostupan je sajtu Zavoda
2 comments
slazem se sa podatkom da samo 10 posto u ovoj zemlji zivi ko bubreg u loju a ostali rade po dva posla da bi iole ziveli civilizovano samo se cudim kako onda na izborima uvek pobedjuje aktuelna vlast a ne cini nista za bolji zivot gradjana tu podignu plate tu trgovci cene tako da mrtva trka do kraja ne vidim boljitak za obican narod ni narednih 10 godina ali to je do nas dok cutimo i trpimo bice tako na zalost.
Mislim da je Periću lako, on je u ovih 10%. Pozdrav za naše karatiste.