Home InfoDruštvo Turizam DA, ali-gde su turisti?

Turizam DA, ali-gde su turisti?

by Redakcija

Identitet jednog grada čini materijalno i nematerijalno nasleđe, sve što se ikada u njemu dogodilo, izgradilo, zapisalo ili donelo. Često gubimo iz vida koje od ovih stvari imaju potencijal da za turističke posetioce postanu nezaboravno iskustvo. Stvaranje turističke mape i kreiranje planova da se ta mapa privredno iskoristi počinje od pitanja: imamo li kome mi da prodamo turističke usluge?

Smederevo se pre svega može pohvaliti zavidnom geo-strateškom pozicijom. Blizina prestonice samo je jedna od prednosti za privlačenje vikend-turista. Pored našeg grada prolaze tri svetska druma: auto-put E75, magistralni put RM 1a Kovin-Smederevo, koji uključuje najistočniji most preko Dunava u našoj zemlji, kao i reka Dunav, takođe važna međunarodna saobraćajnica. Ako je verovati staroj izreci da je za dobru prodaju bilo kod proizvoda najbitnija lokacija, reklo bi se da jedini zadatak Smederevaca treba da bude da osmisle načine da goste u prolazu zaustave, odnosno – da im obezbede razloge da baš u ovom gradu naprave pauzu i uživaju u njegovim čarima.

Šta to još, nama svakodnevno, zapravo jeste velika prednost za razvoj turizma? Grad Smederevo na ruti je tri veoma popularne turističke evropske i srpske staze: putevi vina, putevi srednjovekovnih tvrđava, i putevi rimskih imperatora. Ove rute ustanovljene su relativno skoro, i interesovanje turista za njih je sve veće. Međutim, gde će se na svom istraživačkom odmoru posetioci najviše zadržati duž ove rute, pitanje je dobre organizovanosti domaćina. Dakle, kako ove prolaznike kroz Smederevo možemo duže zadržati? Koje sadržaje im možemo ponuditi? Možemo li sa trenutnim standardima da očekujemo da baš mi postanemo centralna turistička tačka u ovom delu pomenutih ruta, i – želimo li mi to uopšte?

Osim potencjiala koji počiva u nasleđu i geografskom položaju, koji su nam dati, velike mogućnosti pružaju nam tekovine našeg trenutnog aktuelnog društveno-kulturnog života, kao što su sportski i kulturno-zabavni sadržaj u Smederevu.

Sportski turizam izuzetno je dinamičan, a u našem gradu itekako ima preduslova za njegov razvoj, sudeći po veoma raznovrsnoj sportskoj sceni. Sportovi na vodi takođe su nešto što ne možete baš svuda naći. Uz to, bogatstvo ekipnih sportova i raznovrsnih turnira još jedan su način da ugostimo posetioce Smedereva. Pitanje za nas nije samo kako da osmislimo još novih načina za privlačenje sportskih turista, već i – imamo li dobro organizovanu ponudu kada oni dođu?

Smederevo čeka svoj turistički sjajni trenutak. Sve što ovaj grad sam po sebi nudi mnogo je više od prosečnih gradova Srbije. Na ljudima je koji u njemu žive je da li će se napojiti na ovom izvoru, ili taj sjajni trenutak ostaje nekoj budućoj generaciji, sposobnijoj od naše.

 

Izrada ovog teksta omogućena je u okviru programa „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju Srbije“, koji realizuje BOŠ uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj dokumenta isključivo je odgovornost organizacije Pro.Tok21 i ne predstavlja nužno stavove USAID-a, Vlade SAD ili BOŠ-a.

Slične vesti

2 comments

Smederevac 02.10.2021 - 16:32

Smederevo ima sve atribute za ozbiljan turizam ali godinama TO nema ni znanja ni viziju da se krene sa samog dna .Sve je kao i uvek na samom pocetku -pa pogledajte gde je sada premestena TOS …i bice vam jasno zasto je na turist.karti Srbije nas grad na DNU!

Reply
Plavi + 07.10.2021 - 09:45

Smederevo je samo delimično turistički grad. Ima mnoge resurse da to bude, ali ih ne koristi. Hotel „Smederevo“ odavno ne radi, Sindikalni park uzurpiran i propada, Kafana „Grand“ zatvorena, gradska Galerija zatvorena, Pristan za brodove postao policijska stanica, Nema javnih WC-a, Fasade lepih starih zgrada i kuća oštećene i neokrečene, Zatrpana gradska reka Jezava, Zapuštena tzv. Marina, Oštećeni i Veliki i Mali kej, Obala Dunava prljava, Pruga u gradu se „uklanja“ od 2003. godine, Kulturno zabavni život nije na nivou, koji je bio 50-,60- i 70-tih godina, Nema nekog dugoročnog plana, sve se čini danas za sutra.

Reply

Leave a Comment

error: Sadržaj je zaštićen !!