Kao što je poznato, na području Smedereva, rade tri merne stanice koje su deo državne mreže monitoringa – centar grada, Carina (s tim što ona uopšte ni ne meri suspendovane čestice i time izaziva opasnu zabunu jer je na njoj vazduh uvek “dobar”) i Radinac.
Osim tih merenja, lokalna samouprava obezbeđuje dodatna tako što analizu kvaliteta vazduha poverava zavodima za javno zdravlje, a reč je o još tri merna mesta pri čemu je jedno takođe u centru grada, a ostala u domaćinstvima u Ralji i Vranovu.
I dok su za centar i u Ralji merenja Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu svakodnevna, pančevački Zavod u Vranovu ne meri zagađujuće materije tokom svih dana. Nije jasno po kom se “ključu” identične analize na jednom mestu rade tokom svakog meseca, čitave godine, a na drugom dvostruko manje, ali je i to bilo i više nego dovoljno da se ustanovi da je kvalitet vazduha u Vranovu lošiji ne samo od onog iz Ralje, već i Radinca.
Ono što je zajedničko za vazduh u Ralji i Vranovu jeste da je u oba mesta prekoračen broj od 35 dana “dozvoljenih” prekoračenja i da meštani i ovih sredina dišu prekomerno zagašen, odnosno vazduh najlošije, treće kategorije.
Na mernom mestu Ralja u 2024. godini sadržaj PM10 čestica prekoračio je granične vrednosti imisije za dvadesetčetvoročasovne uzorke tokom 54 dana.
Godišnja vrednost sadržaja PM10 čestica iznosi 34,0 mikrograma po metru kubnom i ne prelazi granične vrednosti za kalendarsku godinu.
Takođe, sadržaj olova, kadmijuma, arsena, nikla ne prelazi granične vrednosti, ali zbog pomenutog prekoračenja suspendovanih čestica tokom 54 dana, kao i prosečnog sadržaja benzo-a-pirena od 1,48 nanograma po metro kubnom koji prelazi ciljnu vrednost, vazduh je ocenjen kao loš, navodi se u godišnjem izveštaju kao zaključku merenja iz prošle godine.
Na mernom mestu u Vranovu merenja su rađena od 23. decembra 2023. do 22.decembra 2024. Analizirano je 156 uzoraka od kojih je 51 (32,7%) prekoračilo dnevnu graničnu vrednost i tolerantnu vrednost od 50 mikrograma po mentru kubnom.
Najviša izmerena koncentracija PM10 bila je 122 mikrograma izmerena 15. marta 2024. Prosečna godišnja koncentracija iznosi 44,2 mikrograma po metru kubnom i viša je za 4,2 od GV za godišnji nivo.
O tome kako da protumačimo ove rezultate i da je evidentno, bez obzira na to što merenja u Vranovu nisu bila 365 već 156 dana, rezultati upućuju na to da je u ovom selu stanje dosta loše, razgovarali smo sa mr Dejanom Lekićem iz Nacionalne ekološke asocijacije. On objašnjava da bi, prateći te indicije, rezultati na godišnjem nivou, za Vranovo izgledali ovako:
To je 119 dana kada se prevede u dane. Dakle, da je bilo kontinuiranog merenja, dozvoljeni broj od 35 dana bi višestruko bio nadmašen – kaže Lekić.
Da bi bilo jasnije, podsećamo na podatak da je u Radincu, broj dana sa prekoračenjem na osnovu kompletnih merenja tokom 2024. godine bio 93 (a Smederevo centar 58). Pošto smo, analizirajući rezultate za svaki mesec pojedinačno, ustanovili da je u Vranovu, prekoračenja suspendovanih čestica bilo i u aprilu i avgustu, (čak po šet dana od 14 u kojima se merilo) kada nema ni govora o uticaju individualnih ložišta koja, svakako tokom zime dramatično pogoršavaju situaciju, ali nisu jedini izvor zagađenja u selima oko železare, zapitali smo se da li se takve stvari dešavaju i na drugim mernim mestima. Jer, u Vranovu smo 2024. ustanovili da tokom cele godine, nije bilo meseca bez ijednog dana prekoračenja PM10.
Lekić, koji je ujedno i autor aplikacije za merenje zagađenja u realnom vremenu i koji samim tim, ima celokupan uvid u stanje na blizu 80 mernih mesta u našoj zemlji, kaže da pomenuta situacija u Vranovu nije nešto što je uobičajeno i da ta prekoračenja ne dolaze od grejanja, već iz nekog drugog izvora koji očigledno znatno više utiče na Vranovo nego na Ralju.
Svakako bi, dodaje on trebalo istražiti mogući uzrok ili izvor, a i sama merenja bi trebalo proširiti i na utvrđivanje koncentracije PM2.5, odnosno suspendovanih čestica manjeg promera.
Ono što je sigurno u ovim mestima je zabeleženo prekoračenje zakonom propisane granične vrednosti. Da li je to srednja godišnja koncentracija, broj dana sa prekoračenjem srednje dnevne granične vrednosti ili prekoračenje ciljane vrednosti (bezoapiren) je stvar za dalju analizu. U svakom slučaju, vazduh je na svim lokacijama III kategorije – prekomerno zagađen, zaključuje Lekić.
Šta je to što u Vranovu pravi veće štetne posledice po kvalitet vazduha nego u Ralji pa čak i Radincu, trebalo bi posebno ispitati uz analizu i prirodnih faktora, poput položaja terena i kretanja vetra što je važno jer pokazuje šta i iz kog pravca duva ka ovom selu.
Još jedno pitanje koje se postavlja je zbog čega grad dodatno plaća za analizu kvaliteta vazduha u centru grada kada je merna stanica iz državne mreže već tu, na nekoliko desetina metara od mesta za kojih se naknadno uzimaju uzorci?
I zašto se umesto toga, ne odredi neka lokacija gde bi praćenje kvaliteta vazduha imalo više smisla ili za početak, ne obezbede svakodnevna merenja u Vranovu koje očigledno zahteva posebnu pažnju po ovom pitanju…