Home InfoKultura Vlasta je umetnik filozofske samoće, promišljen i tih…

Vlasta je umetnik filozofske samoće, promišljen i tih…

by redakcija1

Vlastu Filipovića, najveći broj naših sugrađana, pre svega poznaje kao veoma aktivnog umetnika, pokretača nekoliko manifestacija i čoveka čiji je rad obeležio delovanje Centra za kulturu kada je reč o kreiranju likovnih programa i sadržaja.

You Might Be Interested In

Ovoga puta, posle duže vremena, u prilici smo da vidimo neke od njegovih dela, a pod okriljem „Smederevske jeseni“ i izlagačke sezone Galerije savremene umetnosti Smederevo.

Malo je danas onih kojima nije poznato stvaralaštvo Vlaste Filipovića. On je naš sugrađanin čije stvaralaštvo traje više decenija, a o ozbiljnosti njegovog artističkog pristupa svedoče skulpture, grafike i crteži koje smo predstavili – kazala je direktorka Muzeja Tatjana Gačpar.

Vera Horvat istoričar umetnosti, podseća da je on jedan od najvažnijih vajara na našem prostoru sa kojim je imala sreću da sarađuje. Vajari uvek imaju poseban zadatak jer se, kazala je ona, suočavaju sa materijalima koji su najmanje podatni, bilo da je reč o kamenu ili metalu.

On je specifičan umetnik, specifičan čovek, vrlo smiren, pouzdan, znajući sve ono što treba da zna jedan majstor. Vlasta se opredelio za metal, ali ne onaj koji je do tada bio poznat, on je smislio svoje legure, ima svoje tajne za način dolaska do tih legura. On je materijal podredio sebi i svojim potrebama.

To ovako izgleda jako lako kada gledamo svedene i promišljene oblike. Ali doći do njih znači razumeti načine i karakter materijala. Isto važi i za grafiku i to je jedan momenat u koji se ne upušta svako. Grafika zahteva promišljenost i kao kod skulpture, ni tu nema greške, greška veoma košta.

Pogledajte ova dela i videćete jednog čoveka koji je promišljen, tih, u svojoj filozofskoj samoći on je smislio neke stvari koje će trajati. Ta skupltura ostaće dok je sveta kakav poznajemo.

Želela bih da istaknem jedan segment njegove skulpture, a to su njegova staništa. Koja sam ja prepoznala davno. Vlasta je pre 20 godina predvideo nešto što se nama sada dešava.

Ono što nas čeka je urazumljenje, ljudsko, čovečansko. Čekaju nas grupna staništa ljudi koji će živeti zajedno i naučiti da žive sa zemljom, da ponovo prave svoja staništa, sa svim onim znanjima koja posedujemo danas, da budu prirodna, da se u nju uklapaju i da se sažive sa prirodom.

Onda ćemo naći ono za čime se traga čitavog života u umetnosti, književnosti, slikarstvu, naročito filozofiji, a to je miran, spokojan život pod ovim našim nebom – kazala je Vera Horvat.

Nataša Radosavljević Kuzmanović mr istorije umetnosti i viši kustos, skrenula je pažnju na to da je Vlasta retko izlagao. Njegova pretposlednja samostalna izložba bila je u Muzeju Smederevo davne 1981.

Dakle, 43 godine smo čekali da se Vlasta ponovo predstavi u našem gradu. Nakon toga su bile izložbe crteža, večeras se predstavlja skulpturama, malog i srednjeg formata, mada one deluju monumentalno i svaka od njih može da se izvede kao javna skulptura.

Iako kažemo da je izložba retrospektivna, zato što dugo nismo videli Vlastinu skulpturu na jednom mestu, ovo je suviše mali prostor da bi je u potpunosti nazvali retrospektivom. Što je prostor manji, selekcija mora da bude stroža. Tako je Vlasta odabrao radove koji ne govore o njegovom razvoju već o temama koje su ga godinama interesovale.

Predstavljeni su radovi od 1997. do 2022. Punih 45 godina. Ali na njima vidimo neke intimne trenutke, momente inspiracije i šta je to želeo da poruči, koje su bile njegove preokupacije i na koji način se kao umetnik realizovao.

Izložba je konceptualno dopunjena grafikama i crtežima, koji prate samu skulpturu. Vlasta se razvijao u periodu kada je modernizam bio na vrhuncu ali je uspeo da zadrži vezu između apstrakcije i realnosti. Svaka njegova skulptura ima svoje ime i time autor dodatno sugeriše kako je treba razumeti.

Podvukla bih i njegov rad u vezi sa kuturnim životom Smedereva. On je 14 godina organizovao sedam likovnih bijenala. To je bilo dragoceno za sve ljubitelje umetnosti ali i učenike u koje se ubrajam ja i moje kolege. Osnovao je i Koloniju Grafika koja nastavlja da traje već 40 godina i koja ima veoma vrednu zbirku – istakla je Nataša Radosavljević Kuzmanović.

Kako je dodala, Vlasta Filipović će jedan legat oformiti i pokloniti zbirci Muzeja u Smedervu. Inače, nije nikada želeo da Galerija savremene umetnosti otkupljuje njegove radove već da to bude njegov poklon.

Kao i uvek nenametljiv, čak i onda kada je njegovo stvaralaštvo u prvom planu, umetnik je i ove večeri samo na kratko pozdravio okupljene i zahvalio im se na vremenu. Posebnim gestom i poklonima zahvalio se učenicama Muzičke škole „Kosta Manojlović“  Đurđini Denić (viola) i Mariji Đurđević (klarinet) koje su ovom prilikom nastupile kao i njihovom profesoru Marku Đorđeviću.

Inače, kao što smo već pisali, Vlasta Filipović je diplomirao 1977. na Fakultetu likovnih umetnosti, dve godine kasnije završio je i postdiplomske studije. Već od tih godina, krenuo je niz nagrada i priznanja.

Prvu nagradu za skulpturu, iz fonda Vladete Petrića dobio je sa 27 godina, kao i Oktobarsku nagradu Grada Beograda za skulptorska ostvarenja.

Nagrada za skulpturu u materijalu iz fonda Fakulteta likovnih umetnosti Beograd pripala mu je 1979. dok je 1980. nagrađen za najbolja likovna ostvarenja (SIZ kulture Beograd). “Zlatno dleto” dobio je 1991.godine na prolećnoj izložbi ULUS-a, 1996. nagrada livnice Plastika Beograd na 37. Oktobarskom salonu umetnosti, a 2020. Nagradu za grafiku na Oktobarskom salonu Centara za kulturu Kovin.

Bio je učesnik međunarodnog simpozijuma Mermer i zvuci – Beli Venčac u Aranđelovcu od 1988. do 1991. godine kao i vajarske kolonije Bakar Bor 2007. godine. Njegove skulpture nalaze se u Požarevcu, Apatinu i Aranđelovcu.

Izložba će biti otvorena do 1. novembra.

Slične vesti

Leave a Comment

error: Sadržaj je zaštićen !!