Proleće dolazi ranije. Kiše padaju previše često ili ne padaju uopšte. Toplije vreme čini da se životinje, biljke i mikrobi kreću u novim pravcima. Ovakva premeštanja samo su neke od promena koje se već dešavaju kao rezultat povećanih količina ugljen-dioksida u našoj atmosferi.
Međutim, koja mesta – Arktička tundra ili kišne šume Amazona, su najranjivija na klimatske promene?
Tim istraživača pokušao je da donese ovu procenu objavljenu u žurnalu “Nature Climate Change”.
Njihove procene bazirane su na tome koliko je neki ekosistem nedirnut kao i tome koliko klimatskih promena može da izdrži. Oni sugerišu da će visoke geografske širine i visoke nadmorske visine doživeti najviše promena.
Međutim, ovo nije cela priča. Kada se sve uzme u obzir, najranjiviji regioni uključuju južnu Aziju, centralnu Evropu i istočnu Južnu Ameriku i severnu Australiju zahvaljujući kombinaciji klimama koje se menjaju i narušene prirode.
Ova analiza sada može da pomogne naporima za očuvanje prirode – stabilnija područja trebalo bi nadzirati, međutim, lokacije koje su najviše oštećene i koje se najviše menjaju zahtevaju sve – od obnavljanja prostora za život pa do potencijalnog premeštanja životinjskih vrsta.
Ovi podaci pokazuju koliko je ljudski uticaj na svet postao snažan i da je došlo vreme da ljudska rasa preuzme odgovornost za svoje postupke – zaključuju naučnici.
Izvor: B92