Jedna od privrednih grana koja poslednjih godina u mnogim gradovima i opštinama Srbije zaokuplja pažnju lokalnih samouprava jeste turizam. Pored toga što je ova eko-industija sama po sebi atraktivna jer donosi bolji status mesta i podrazumeva ozbiljnije infrastrukturno uređenje, turizam predstavlja ozbiljan razvojni potencijal na koji se često naslanjaju druge privredne grane. Hoće li se u budućim strateškim planovima Smedereva naći mesta za razvoj ovih potencijala?
Turizam je privredna grana koja je u usponu, i koja se uglavnom smatra neiskorišćenim potencijalom u svim sredinama gde postoje preduslovi za njegov razvoj. Razvoj turizma smatra se vrstom prestiža, jer status turističke tačke podrazumeva određeni pozitivni imidž koji određena sredina ima. Međutim, osim očaravajuće slike u očima drugih zajednica, lepog dekora za meštane turističkih podneblja, kao i zanimljivijeg i kvalitetnijeg života onih koji su u ulozi domaćina, turizam treba ozbiljno razmotriti i kao izvor prihoda iz kog se puni lokalni budžet, a još više – kao pokretač razvoja drugih malih i srednjih lokalnih biznisa u sredini u kojoj on doživljava procvat. Kako to?
Ako preskočimo uobičajenu definiciju turizma, koja se bazira na aspektu korisnika, i pojašnjava ko su turisti, mogli bismo brzo doći do privredne defininicije. Pre svega, turizam je deo nacionalne ekonomije. Zašto? Zbog toga što sve turiste koji su, po definiciji, osobe izvan svog mesta boravka, treba snabdeti svim onim što im je potrebno dok su „negde drugde“. Ovako postavljena stvar objašnjava zašto je svakoj sredini u interesu da turizam postane prioritet, ukoliko za to ima potencijala.
Turisti su ljudi koji svoj novac troše u tom privremenom mestu boravka. Po logici stvari, što se duže zadrže u jednom mestu, trebaće im više proizvoda i usluga, a što više novih potrošača ima u jednom mestu – veće je tržište potreba tamošnjih lokalnih biznisa. Njihova uloga jeste ključna u pogledu ponude turističkom tržištu. Privreda naročito može pružiti adekvatan odgovor u trenutku razvoja i privučenog velikog broja novih posetilaca, jer rast tržišta omogućava građanima da osmisle i pokrenu nove usluge i porizvode kako bi potrebe turista zadovoljili. Na ovaj način, uvećava se broj samozapošljenih građana i preduzetnika, a prinos lokalnom budžetu raste.
Međutim, organizaciono i infrastrukturno, privredni sektor ne može se baviti privlačenjem turista i kreiranjem bolje razvojne klime za napredak ove grane. Te korake mora jasno i odlučno da definiše i sprovodi lokalna samouprava. Dakle, udruženim delovanjem privrede i uprave, jedan grad može iskoristiti svoj turistički potencijal, ukoliko ga ima. Može li to učiniti i Smederevo?
U Strategiji razvoja turizma Republike Srbije za period 2016-2025 navodi se 11 turističkih proizvoda od posebnog značaja za razvoj turizma, od čega Smederevo u ovom trenutku raspolaže sa čak 6 (turizam gradova, manifestacije/događaji, tematske rute, nautički turizam, kulturno nasleđe, tranzitni turizam), a ima potencijal za razvoj bar još tri. Međutim, ovakva procena česti je predmet diskusije kod običnih građana, dok stručnjaci u ovoj oblasti tvrde da bi laskavo zvanje razvijenosti pomenutih oblasti turizma Smederevo moglo da ponese tek sa ozbiljnim ulaganjima u organizacione i infrastrukturne projekte, koji bi postojećem potencijalu omogućili da se ostvari. Poboljšanja mogu da se ostvare i unapređenjem propisa i regulativa.
Da li će do nečeg od ovoga doći, zavisi od namera Gradske uprave, koje bi trebalo – kako za ovu, tako i za druge oblasti privrede – da budu jasno definisane u sledećem važnom strateškom dokumentu za grad Smederevo – Planu razvoja grada, čije je kreiranje na pomolu.
Izrada ovog teksta omogućena je u okviru programa „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju Srbije“, koji realizuje BOŠ uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj dokumenta isključivo je odgovornost organizacije Pro.Tok21 i ne predstavlja nužno stavove USAID-a, Vlade SAD ili BOŠ-a.
2 comments
Moze da bude ekonomske isplativosti.
Ne stihijskim delovanjem vec utvrdjivanjem realnog turistickog pravca i segmenta koji treba „napasti“. Sportski turizam, kongresni turizam, vikend turizam, letovanje… Koji?
Da ne nabrajam popularne turisticke destinacije po Srbiji, otovrite kartu i sami se pitajte zasto bi iko dosao na vikend ili godisnji odmor u Smederevo, pored Palica, Zlatibora, Rtnja, Kopaonika, Vlasinskog i Srebrnog jezera, itd? Godinama je brend Smedereva Zelezara. I uvek pominjana u negativnom kontekstu. Zagadjenje! Za malo bi i rafinerija. U startu ogroman minus.
– Stari Godominov podrum, koji bi mogao da bude aktivni muzej, gde bi se proizvodile makar simbolicne kolicine vina, mogla bi da bude skoro pa obavezna destinacija svake ekskurzije. I za decu i za odrasle. (videh u Nemackoj slicnu stvar samo je u pitanju pivara, i odusevio se)
-Sportski centar. 2012. zapoceta izgradnja smestajnih kapaciteta, prilagodjenih sportskim klubovima. Na raspolaganju hala, balon za tenis, balon za mali fudbal, bazen, teretana, atletska staza… Vise nego dovoljno za pripreme ekipa.
– Tvrdjava, muzej, Vila Obrenovica i dr. su samo propratni i upotpunjujujuci elementi, takvi kakvi su.
– Salinac! tj. Salinacka jezera. Po meni, najveci potencijal. Srebrno jezero je krcato, Usije i Vinci takodje. Blizi smo Beogradu, do Gradista treba oko 2 sata, do Smedereva jedan. Tu nam je i most, blizi smo i drugoj strani Dunava. Sva do sada izgradjena turisticka naselja su pravljena stihijski, poslednjih 30 i vise godina bez ikakvog plana, zaposedao je zemljiste kako je ko hteo i od „plehane supe“, preko kamp prikolica do vila sa bazenom imamo sve na gomili. Zlatibor je tipican primer neukusa, gde ima vise kladionica nego etno restorana. Ako bi se planski radilo, da svako ko kupi (ili dobije na koriscenje plac) mora da se drzi projekta, prethodno da se definisu putevi i trase komunalne infrastrukture, uz dovoljno zelenila, mogli bi da pomrsimo konce mnogim, u ovom trenutku „jakim“ turistickim destinacijama. Naglasavam, uz strogo postovanje plana koji bi celo naselje definisao. Da li bi bilo namenjeno mladima, gde ima kafica i uopste obiluje mestima za provod, ili porodicama, gde bi mir, tisina i uredan ambijent bili prioritet, rekla bi studija.
Moje misljenje, a uveren sam da nisam daleko od realnosti.
Sadasnje rukovodstvo nije sposobno da se izbori ni sa obicnim komunalnim problemima a kamoli da odlucuju o nekim strateskim stvarima kao -turizam !!!!To je za njih veliki zadatak i s obzirom da nemaju ni potrebne skole (sumnjive diplome ne racunam) ,ni znanja ,ni iskustva a kamoli neku viziju to ce ostai mrtvo slovo na papiru jos mnogo godina .A grad je nikada prljaviji ,setalista pohabana ,parkovi sluze sa kucne ljubimce ..jednom recju ..grad na dnu .