U teoriji, dualno obrazovanje nudi dobra rešenja za potrebe privrede. U praksi, ima mesta gde uspešno funkcioniše, ali je još uvek mnogo nepoznanica i dilema. U Smederevu, pogotovo, čini se nakon današnjeg skupa.
Posredstvom Regionalne privredne komore Požarevac, u čije je ime učesnike pozdravila Jasna Jovanović, održana je info sesija, kao jedna jedna u nizu koje se organizuju u saradnji s Privrednom komorom Srbije.
Kako je u toku kreiranje plana upisa za učenike u prvi razred srednjih škola za narednu školsku godinu, pozivamo poslodavce da svoje potrebe za kvalifikovanim radnicima iskažu na portalu PKS. Rok za prijavu poslodavaca je 15. januar 2024. – istakla je Jovanović.
U nastavku su, o konceptu ovog modela, novinama i procedurama za učešće govorili Bojan Lesović, (služba za dualno obrazovanje i obrazovne politike PKS), Ivana Kovačević (Kancelarija za dualno obrazovanje i nacionalni okvir kvalifikacija) i Marija Banzić (samostalni savetnik za edukaciju u PKS).
Dualno obrazovanje je model srednjeg stručnog obrazovanja koji predviđa da teorijsko znanje, koje đaci stiču u školama, dopune učenjem kroz rad i tako stiču praktična znanja, u realnom radnom okruženju kod poslodavaca.
To je model zasnovan na potrebama privrede – na taj način se stiče u uvid u to koji su deficitarni kadrovi pa se to zatim primenjuje tokom kreiranja upisne politike. Benefiti su višestruki – đaci stiču znanja koja odmah mogu da primene nakon školovanja, a poslodavci dobijaju radnu snagu obučenu tačno u skladu sa onim što su njihove potrebe.
Za narednu školsku godinu, planirana su 83 obrazovna profila po dualnom modelu na 11 područja rada i 10 novih obrazovnih profila (dekorater zidnih površina, polagač obloga, tehničar računara, tehničar za dministriranje računarskih mreža, elektrotehničar za elektroniku na vozilima, tehničar elektronike i automatike, tehničar grejanja i klimatizacije, tehničar vuče, nautički tehničar – rečni smer, tehničar drumskog saobraćaja).
Novine u Zakonu o dualnom obrazovanju su takve da se najveće promene odnose na proces akreditacije odnosno ispunjenosti uslova. Pretežno je reč o kriterijumima u vezi sa bezbednošću učenika na radu koje će ubuduće naknadno proveravati inpekcija.
Novost je i Predugovor o dualnom obrazovanju koji poslodavci treba da pripreme pre nego što se uđe u akreditaciju. Takođe, broj sati koje će đaci provoditi u kompanijama je sa šest povećan na osam.
Predviđena je i finansijska podrška školama i privredi koja će biti realizovana, a detalji će biti objavljeni uskoro, zatim trening alijanse za prevazilaženje problema kod malih ili usko stučnih poslodavaca koji će moći da se povežu kako bi ispunili uslove.
U planu je i povećanje obima učenja kroz rad. Za trogodišnje profile taj procenat će biti 60%, za četvorogodišnje 40%, a očekuje se da bi i za jedne i za druge, za desetak godina, 60% ukupnog učenja bio praktičan rad kod poslodavca.
Model dualnog obrazovanja je ustanovljen pre nekoliko godina, a lista zanimanja, poslodavaca i obuhvaćenih škola neprekidno je rasla. Danas je reč o 950 kompanija i skoro 16 000 đaka koji su bili deo ovog koncepta.
Na žalost, u Smederevu ovaj koncept nije zaživeo uprkos tome što u ovom gradu ima nekoliko velikih kompanija u kojima se već postojećim profilima sasvim pokrivaju njihove potrebe za radnom snagom. O broju manjih privrednika i firmi da i ne govorimo.
Dualno obrazovanje za sada je kod nas na nivou statističke greške, a tamo gde je i realizovano, inicijator je bila kompanija – iz Kovina, koja na ovaj način učestvuje u obrazovanju đake iz smederevske Tehničke škole za zanimanje bravar – zavarivač.
O svojim dilemama, stavovima i predlozima u drugom selu skupa na ove i još neke druge teme, govorili su okupljeni predstavnici privrednika i škola u Smederevu.