Univerzitet u Beogradu – Biološki fakultet i Srpsko društvo za molekularnu biologiju objavili su konkurs za dodelu nagrade „Ana Kocić“ za najbolji naučno-istraživački rad studenata osnovnih akademskih studija na Univerzitetu u Beogradu – Biološkom fakultetu urađen u školskoj 2021/22. godini. Nagrada nosi ime naše sugrađanke, Ane Kocić (20), koja je nastradala kada je na nju naleteo voz na pruzi Smederevo- Požarevac. U trenutku nesreće, devojka je imala slušalice u ušima, i najverovatnije nije čula voz koji nailazi.
Sdcafe.rs je sa Anom Kocić razgovarao još 2014. godine, kada je, kao učenica osmog razreda, osvojila prvo mesto u Srbiji na takmičenju iz biologije.
Uz konkurs objavljena je i kratka biografija mlade Smederevke koju prenosimo u celini.
O ANI KOCIĆ
Ana Kocić je bila ambiciozna studentkinja molekularne biologije i fiziologije na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, čiji je život prerano završen 16. septembra 2020. godine. Ana je bila i ostala sinonim za uzornog studenta, perspektivnog mladog naučnika, ali i najboljeg prijatelja, najbolju cimerku, najbolju sestru i najbolju ćerku.
Rođena je 10. maja 1999. godine. Oduvek je bila povučena, ali ne stidljiva, već samo zarobljena u svojim mislima o životu, politici, filozofiji, prirodi … Za razliku od mnogih adolescenata koji se bore da nađu svoj životni put, Ana je još u osnovnoj školi bila odlučna u tome da se bavi prirodnim naukama dvoumeći se između biologije i medicine. Čuvši svima nama dobro poznatu rečenicu da je ćelija osnovna jedinica građe i funkcije svih živih bića, biologija joj je postala omiljeni predmet. Osnovna škola i gimnazija u Smederevu su oduvek bile ponosne što su imale tako marljivu učenicu koja je osvajala mnogobrojne nagrade na takmičenjima iz biologije, hemije i matematike, a svoje znanje nesebično delila sa drugima. Srednja škola je Ani prolazila kao i detinjstvo, u knjigama, istraživanjima i razvijanju sve veće ljubavi prema nauci. O Aninom potencijalu i ambicioznosti govori i činjenica da je za vreme srednje škole, veliki deo svog slobodnog vremena provodila pri Istraživačkoj stanici Petnica. Upravo je u Petnici napisala svoja dva naučno-istraživačka rada:
1) Sinergističko dejstvo belog luka (Allium sativum) i amfotericina B na Candida albicans
2) Kvantifikacija para-fenilendiamina, 2-hidroksi-1,4-naftokvinona i teških metala u ekstraktu kane (Lawsonia inermis) i njegovo dejstvo na ćelije melanoma
Odluka o upisu na Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu je postala izvesna kada je Ana u srednjoj školi odlikovana prvom nagradom na republičkom takmičenju iz biologije. Svoje studentske dane nastavlja kao jedan od najboljih studenata u generaciji, a kada bi neko sa strane posmatrao njeno studiranje, činilo bi se da su studije molekularne biologije i fiziologije izuzetno lake. Znala je tačno čime želi da se bavi, bila je stroga u očekivanjima od sebe, stremila je da na svakom kolokvijumu ima maksimalan broj poena, a na svakom ispitu nijednu ocenu manju od devetke ili desetke. Njen san bio je izučavanje molekularne genetike i master studije u Italiji.
Njeni prijatelji je pamte kao jedinstvenu jer, kako kažu: „Dok je učila, slušala je klasičnu muziku. Neke od omiljenih knjiga bile su joj „1984“, „Kontrapunkt života“ i „Zapisi iz podzemlja“. Stalno je slušala podkaste posvećene društvenoj problematici i bili su tu umesto prve jutarnje kafe ili doručka. Bila je veoma duhovita osoba – pola čovek, pola sarkazam. Opsednuta mačkama. Volela je da gleda filmove, a ljude oko sebe je naučila da se filmovi gledaju pri duploj brzini, jer je bolje pogledati dva filma umesto jednog.”
Dragi čitaoci, buduće mlade naučnice i mladi naučnici, želimo da naša Ana Kocić bude i vaša Ana, jer na nju gledamo kao na simbol perspektivnog studenta i mlade naučnice čiji se život tragično okončao dok je još koračala među oblacima velikih mogućnosti i želja.
(Biografiju sačinili Anini prijatelji Emilija Pavlović i Ognjen Dimitrijević uz konsultacije sa Brankicom Kocić – Aninom majkom).
foto: prvatna arhiva