Iako se na obalama Morave, Mlave i Dunava retko mogu čuti zvuci čobanske frule i pesma čobanice, zvanični podaci pokazuju da je ovo zanimanje ponovo sve više u modi.
Na pašnjacima Braničevskog i Podunavskog okruga ovih decembarskih dana pase 119.715 ovaca. U Požarevcu i osam okolnih opština farmeri i seoska domaćinstva imaju 79.452, a Smederevo sa dve „svoje“ opštine upola manje, 40.263 ovce.
Najviše ovaca, 17. 881, ima Požarevac. Od toga 9.465 ovaca, ovnova i jagnjadi stočari uzgajaju na farmama u širem području samog grada Požarevca, dok 8.416 brava drže stočari u okolnim selima.
Na brežuljcima oko Petrovca na Mlavi napasaju se 19.644 ovce.
Slede Smederevska Palanka sa 17.409 i Velika Plana, sa 13.077 ovaca.
Na padinama Homoljskih planina, Beljanice i Kučaja u Žagubici bela stada broje 12.707 ovaca, Kučevo ih ima 10.948, a Veliko Gradište 10.401.
Na osmom mestu ove „čobanske“ rang-liste nalazi se Smederevo sa 9.777, dok u Malom Crniću ima 6.200 ovaca.
Najmanje ovaca ima u rudarskom Kostocu, samo 1.049, u Golubcu ih je 4.242, a Žabarima 5.809.
Iako je primetan porast broja ljudi koji se bave uzgojem ovaca, po rečima Vladice Mladenovića, veterinara iz Velike Plane, hendikep je to što je većina stada zatvorena u farmama, a po njegovom mišljenju istinskog procvata ove grane poljoprivrede nema dok se padine planina i brežuljaka Podunavlja i Braničeva na zabele od stada ovaca.
– To bi značilo da su nam sela ponovo oživela i da su nam ovčije meso i mleko prirodni i kvalitetni. Mesto, mleko ili sir ovaca koje se hrane na farmama i onih koje pasu nezagađenu travu i cveće ne mogu da se porede – kaže Mladenović.
Podataka o broju čobana i čobanica nema.
Izvor: Srbija Danas