Sveopšta je ocena da je ove godine znatno opao prag za upis – minimalan broj bodova za gotovo sve smerove je par poena niži, a negde su razlike drastične (do čak 25 bodova manje za isto zanimanje). Jedina odstupanja od tog trenda i podizanje praga za upis u našem gradu su zabeležena u nekoliko slučajeva (filološko odeljenje u Gimnaziji, finansijsko – računovodstveni tehničar, konobar i kuvar u Ekonomskoj, autoelektričar, serviser termičkih i rashladnih uređaja).
U nedelju su bili poznati rezultati prvog kruga upisa u srednje škole, a juče je završen i drugi krug raspodele preostalih mesta. Za poslednji, treći, đacima su u Smederevu na raspolaganju ostali smerovi u Gimnaziji i profili u TTPŠ „Despot Đurađ“. Činjenica je da smo imali više mesta za upis nego đaka.
Ove godine bilo je 939 učenika osmog razreda i 980 mesta u pet državnih srednjih škola. U te brojke nije ušao upis u privatnu medicinsku školu što je u znatnoj meri uticalo na rezultate – ostalo je blizu 130 praznih mesta, ali samo na papiru, u realnosti deo tih đaka je već upisan.
U Ekonomskoj školi sva mesta su bila popunjena već u prvom krugu (komercijalista, finansijsko računovodstveni tehničar, ekonomski tehničar, turistički tehničar, hotelijersko – restoraterski tehničar, trgovac, konobar, kuvar, poslastičar i kulinarski tehničar).
Tehnička je za drugi krug raspodele imala svega pet slobodnih mesta na smeru tehičar za reciklažu i četiri u odeljenju za električare. Popunjena su posle drugog kruga kao i svi ostali profili (autoelektričar, elektrotehničar energetike, elektrotehničar informacionih tehnologija, elektrotehničar računara, serviser termičkih i rashladnih uređaja, bravar zavarivač, mašinski tehničar za kompjutersko konstruisanje, mehaničar motornih vozila, operater mašinske obrade rezanjem, tehničar za kompjutersko upravljanje (CNC) mašina, vozač motornih vozila, rukovalac sredstvima unutrašnjeg transporta i tehničar drumskog saobraćaja). Jedino su na profilima pripremač namirnica i bravar zavarivač za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom sva mesta ostala slobodna (6 + 6).
U Muzičkoj školi Kosta Manojlović od 24 slobodna mesta popunjeno je 20.
„Slobodna mesta su ostala i to na smerovima Teoretski smer i smer za srpsko tradicionalno pevanje.“– kako je rekao za SDCafe.rs direktor Gvozden Eraković
U Gimnaziji, i dalje ima slobodnih mesta na svakom smeru. Na društveno jezičkom 10, na prirodno – matematičkom 29, u odeljenju učenika sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku jedno od 20, a kod „filologa“, još devet mesta od ukupno 24.
Najteža situacija, godinama unazad je u Tekstilno – tehnološkoj i poljoprivrednoj školi „Despot Đurađ“. Poljoprivredni smer više nemamo, što je samo po sebi poražavajuće za smederevski kraj. Poslednjih godina, odustalo se i od tekstilnih profila, lista ponuđenih zanimanja je bila sve kraća, a ove godine bilo ih je svega četiri. Pa ipak, ni to nije popunjeno. U odeljenju veterinarskih tehničara slobodno je 13 mesta, kod tehničara za zaštitu životne sredine 14 od 30. Ono što najviše zabrinjava jeste veoma slab odziv za buduće mesare i pekare. Za oba profila bilo je predviđeno po pola odeljenja, odnosno po 15 đaka. Za mesare se, zaključno sa drugim krugom raspodele, prijavilo četvoro, kod pekara svega troje đaka.
Na pitanje kako lokalna samouprava posmatra taj višegodišnji trend u ovoj školi, Miša Ivković, član Gradskog veća za SDCafe rs. kaže: „Znam da je ta škola od prošle godine pokušavala da od Ministarstva dobije saglasnost za uvođenje novih profila. Nisu uspeli. Rezultati upisa kod njih su naša realnost. Deca su ta koja biraju“.
Često se govori kako deca danas mahom žele „fine“ poslove i da im ovakva zanimanja, iako svakako potrebna zajednici svakoga dana, nisu interesantna, da niko ne želi u majstore i zanatlije, što nije tačno jer su trogodišnji smerovi u ostalim školama popunjeni. I pri tom su baš oni sada prilično „podigli“ prag za upis baš na ta zanimanja. Ovde se pre radi o nečem drugom – u Tehničkoj đaci biraju „sigurne zanate“ koji će im odmah doneti zaposlenje u industrijskom sektoru. U Ekonomskoj se odlučuju za trogodišnje profile koji su traženi u okolnim zemljama, a sa odličnom zaradom, naročito tokom turističkih sezona. Javna je tajna da se i u medicinske škole ide zbog – Nemačke. Jedino su izgleda, na propast osuđeni oni profili za koje se podrazumeva pre svega ostanak u gradu, a van „najvećih kompanija“. To su ona zanimanja za koje lokalna zajednica nije imala sluha da ih đacima i njihovim roditeljima predstavi kao neizostavan i važan deo lanca privređivanja, a u kojima sada više ne stasava mlađa radna snaga da smeni stariju.
I kako je uopšte proizvodnja i prerada hrane nama postala nepotrebna, suvišna?
I ko će da nam mesi hleb?
Svi podaci preuzeti su sa platforme Ministarstva Prosvete Republike Srbije https://www.mojasrednjaskola.gov.rs/