Suecka kriza, poznata kao Suecki rat ili Rat 1956. bio je rat koji se vodio na teritoriji Egipta 1956. godine. Rat se vodio se između sanaga Izraela, Velike Britanije i Francuske, koje su se udružile u trojni savez protiv odluke Egipatskog lidera Nasra da nacionalizuje Suecki kanal. Evropske snage su se borile iz ekonomskih razloga, dok je Izrael hteo da ima otvoreni kanal za svoje brodove i okončanje upada arapskih gerilaca iz Egipta.
Inače, grad Suec je bio potpuno uništen i srušen nakon Araosko-Izraelskog sukoba 1967. godine. Grad Suec je ponovo izgrađen, a i kanal je ponovo otoren za pomorski sobraćaj 1975. godine.
Predsednik Egipta Gamal Abdel Naser nacinalizovao je kanal 1956. godine. Nacionalizacija je izazvala Suecku krizu, tokom koje su Velika Britanija, Francuska i Izrael napali Egipat i izvršili njegovu invaziju. U tom sukobu bilo je puno potopljenih brodova, pa je kanal bio zatvoren do aprila 1957. godine. Ujedinjene nacije održavale su neutralnost kanala i Sinaja. Inače, strateška važnost kanala bila je potvrđena u oba Svetska rata, a tokom Drugog svetskog rata grčevito je branjen u toku severno-avričke kampanje.
Naser, Nehru i Tito – tvorci i osnivači Pokreta nesvrstanih 1961.god. u Beoradu
U tom periodu već je postojala čvrsta želja i dobra volja svetski nesvrtanih država i nacija da ne budu uvučene u ideološke sukobe Istoka i Zapada u tadašnjem Hladnom ratu. Inicijativu za nastanak Pokreta Nesrvrtanih krenula je od Indijskog premijera Dž. Nehrua, koju su istovremeno prihvatili predsednik Egipta G.A. Naser i predsednik Jugoslavije J.B. Tito. Oni su opisali 5 osnovnih postulata, koji su kasnije poslužili kao osnova za postojanje i rad Pokreta Nesvrstanih. To se sve događalo u vremenu nastanka Suecke krize, odnosno Suecko-Sinajskog rata 1956. godine.
Učešće JNA u Mirovnim snagama UN
U misiji Ujedinjenih Nacija na Sinajskom poluostrvu od 1956. do 1967. godine Jugoslavija je zabeležila impresivno učešće održavajući jak kontigent svojih snaga u okiru UNEF-a. U 22 rotacije jugoslovenskog odreda, tokom 11 godina učestvovalo je 14.265 pripadnka JNA, što je činilo 21,54 % ukupnih snaga misije.
Na predlog predstavnika Jugoslavije u UN, održano je vanredno zasedanje Generalne skupštine UN od 01. do 10. novembra 1956. godine. Skupština je, primenom mehanizama iz rezolucije za mir, donela posebnu rezoluciju 1000/ES-1, kojom su formiranje Vanredne snage Organizacije UN na Suecu (United Nations Emergency Force – UNEF) i definisan njihov mandat.
Uspeh jugoslovenskog odreda na Sinaju
Kada se razmatra spoljnopolitički aspekt, može se zaključiti da je Jugoslavija upućivanjem svog odreda na Sinaj podržala mirovne napore UN da se složena situacija na Sinajskom poluostrvu stavi pod kntrolu i izbegne sukob Egipta i Izraela.
Vojnici JNA na Sinaju
Dragan Antić Zagazule – Prvi smederevac na Sinaju u Egiptu
Dragan Antić Zagazule rođen je 1939. godine u Smederevu. Sin je starog smederevca Miodraga Antića, zvanog Bata Mečka, i unuk je prvog taksiste u Smederevu od 1924. godine, Dimitrija Antića, u varoši poznatijeg kao Mita Mečka. U daljem tekstu Dragana Antića Zagazuleta pratićemo samo pod imenom Dragan.
Dragan je četvrto koleno Antića u Smederevu. Njegova majka Jerina i otac Miodrag pored njega, imali su još 3 sina: Dušana – Duda, Mladena – Lala Meče i Milana – Miki Keš. Elem, Dragan je prvi smederevac, koji je kao vojnik JNA bio u Mirovnim snagama Ujedinjenih Nacija na Sinaju u Egiptu.
D.Antić Zagazule- Mladi vojnik, 1960.god.
Tih 60-tih godina XX veka i u periodu kada je Dragan bio u vojsci, Jugoslovenska narodna armija je bila jedna od najjačih oružanih snaga u Evropi. Poznato je da je ona nastala je u plamenu i vihoru Drugog svetskog rata, a njena je vojska bila direktni produžetak partizanske gerile i Narodnooslobodilačke vojske.U to vreme Jugoslavija je bila ozbiljna država, koja se nije libila da pokaže svoje sposobnosti u zaštiti svog vazdušnog prostora i granice.
Dragan Antić na Sinaju ispred paviljona JNA, 1961.god.
Odlazak u vojsku, odnosno vojna obaveza u JNA bila je opšta. Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka, i služenja u rezervnom sastavu. U Jugoslaviji postojao je sistem opštenarodne odbarane i društvene samozaštite, pa je tako JNA bila „zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana FNRJ“. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin „koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača“. Služenje vojnog roka u JNA u 60-tim godinama XX veka trajalo je 2 godine, odnosno 24 meeseca, sa mogućim skraćenjem.
Dragan je pored Osnovne škole za vršio i čuvenu Industrijsku školu i postao KV električar. Ceo radni vek do penzionisanja proveo je u Fabrici šinskih vozila „Heroj Srba“ („Želvoz“), radeći kao pogonski električar. Kao zanimljivost napominje da mu je školski drug u Osnovnoj školi bio poznati, takođe stari smederevac, pukovnik Jovan Milošević, poznatiji pod nadimkom Jovica Cokula.
D.Antić Zagazule iz mlađih dana D.Antić Zagazule iz današnjih dana
Kao višegodišnji penzioner, iako je nažalost od nedavno postao udovac, Dragan je ostao smiren i stabilnog karaktera; ističe da su mu veliki motiv za to, sin Gordan i unuci Milan I Petar, kao i to da je jako ponosan na njih.
Nikola Tasić Cale
Izvor: SDCafe