Pande se nalaze na logotipu Svetske fondacije za prirodu (World Wide Fund for Nature – WWF), najveće međunarodne nevladine organizacije koja se bavi pitanjima zaštite, istraživanja i obnove prirode. Pande, tačnije velike pande (Ailuropoda melanoleuca) su postale ambasadori svih ugroženih vrsta, a u Kini se smatraju i nacionalnim blagom.
Pande jedu pogrešnu hranu
Uprkos tome što same pande ne ulažu prevelik napor da opstanu, ljudi koji redovno uništavaju njihovo prirodno stanište i jedini izvor hrane, ipak imaju dužnost da se iskupe i da pomognu ovim veoma simpatičnim medama.
Ako ste se ikada pitali zbog čega se ulažu toliki napori i novac u zaštitu pandi, odgovor je jednostavan – pande odbijaju da sarađuju, što znatno otežava ceo proces zaštite. Uporno jedu pogrešnu hranu, ne žele da se pare i poprilično su loši i nemarni roditelji.
3. Pande jedu pogrešnu hranu
Divlja velika panda se hrani skoro isključivo (99%) bambusom. U zoološkim vrtovima, one jedu prvenstveno bambus, ali pristaju i na šećernu trsku, kašu od riže, poseban keks koji se pravi samo za njih, šargarepu, jabuke i slatki krompir.
Problem kod pandi je taj što one uošte nisu fizički građene da jedu bambus. Njihova tela nisu prilagođena da svare celulozu i zbog toga moraju da jedu tone bambusa (9-20 kg dnevno). Zbog ovakvog (pogrešnog) načina ishrane, pande u divljini jednostavno nemaju dovoljno proteina i energije da se kreću, a pogotovo da se pare.
Pande imaju mesožderski probavni sistem, a također su i klasifikovane kao mesojedi. Imaju snažne zube kao i svaki drugi medved i u slučaju da im ponestane bambusa, mogu da jedu meso i ribu. Ipak, one jedu isključivo bambus zbog kojeg više liče na lenjivce nego na svoje ostale strašne rođake, medvede.
Zbog nedostatka energije i pogrešne ishrane, pande su postale neverovatno lenje životinje. Većinu dana provode sedeći ili ležeći na jednom mestu. Ostatak dana jedu bambus i kake. I to oko 40 puta dnevno.
2. Pande su nezainteresovane za reprodukciju
Za razliku od svih ostalih živih bića na planeti, pande su potpuno nezainteresovane za parenje. Ustvari, toliko su nezainteresovane da su ljudi primorani da na njima koriste tehniku “ispiranja mozga”. Ovo se radi tako što se pande zatvore u kavez i što im se po čitav dan u krug pušta “pornografski” video u kojem se dve pande pare.
Prilikom parenja, mužjak mora da priđe ženki i ispusti “pravi zvuk”. U suprotnom, ženka će shvatiti njegov prilazak kao napad. U divljini, mužjaci se ne trude previše da uopšte priđu ionako nezainteresovanim ženkama, a pogotovo se ne trude da ispuste “pravi zvuk”.
Ženke pande ovuliraju samo jednom godišnje, u proleće, i to 2 do 3 dana. Ako u tom periodu ne privuku mužjaka, sezona parenja propada. Kako bi motivisali mužjake da ne propuste ovu kratkotrajnu priliku za parenje, ljudi su pandama čak ubrizgavali i vijagru.
1. Pande su loši roditelji
Ženke pande mogu da rode dvoje mladih, a obično samo jedno preživi jer je majka sposobna da se brine samo o jednoj bebi. Drugo mladunče jednostavno ostavi iza sebe.
Mladunče ostane s majkom do tri godine, što znači da jedna ženka, u najboljem slučaju, može imati jednu bebu svake tri godine. Zbog ilegalnog lova, gubitka staništa, kao i drugih uzroka smrtnosti, populacija velikih pandi jednostavno vremenski ne može da se oporavi.
Drugi problem sa kojim se pande sreću je taj što su ženke toliko retko skotne da ponekad i same ne znaju da su skotne. Nije retkost da se panda okoti u “neznanju“ i da se prepadne i jednostavno ubije svoje mladunče. Takođe su zabeleženi slučajevi kada ženka jednostavno sedne na mladunče, a ponekad ga u neznanju uguši dok spava.
Pande se nalaze na Nešenel Džiografikovoj listi “najlošijih majki u životinjskom svetu“.
Izvor: Zanimljive Informacije