Ne propustite: Izložba o vodozemcima smederevskog kraja

Dan Muzeja u Smederevu biće obeležen priređivanjem ovog zanimljivog događaja koji će nesumnjivo biti interesantan za naše sugrađane svih generacija.

Reč je o postavci „Vodozemci smederevskog kraja“ čiji su autori dr Aleksandar Urošević, viši naučni saradnik Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ – instituta od nacionalnog značaja za republiku Srbiju, univerziteta u Beogradu i dr Gordana Paunović, muzejski savetnik Muzeja u Smederevu.

Ovaj kraj je veoma značajan kada su u pitanju istraživanja faune vodozemaca u Srbiji.

Godine 1948. biolog Stanko Karaman je objavio rad „Prilog herpetologiji severne Srbije“. U tom članku je sumirao svoja istraživanja vodozemaca i gmizavaca smederevskog kraja, koja je obavljao dok je boravio u Smederevu za vreme nemačke okupacije.

On je na teritoriji Smedereva pronašao tri za Srbiju nove vrste – podunavskog velikog mrmoljka, balkansku češnjarku i malu zelenu žabu.

Izložba „Vodozemci smederevskog kraja“ je značajna jer predstavlja svojevrsnu rekapitulaciju istraživanja vodozemaca na području Smedereva, upoznaje širu javnost sa vrstama prisutnim u našem kraju, njihovim značajem i potrebom da ih sačuvamo.

Izložba je rezultat nekoliko godina intenzivnih terenskih istraživanja i vrednog rada na pronalaženju i kartiranju vodozemaca.

Kroz tematske celine izložbe, posetioci izložbe će prvo moći da se upoznaju sa opštim odlikama i specifičnostima vodozemaca i istorijatom istraživanja ove grupe u Srbiji.

Poseban akcenat je stavljen i na ugroženost vodozemaca u Srbiji i potrebu da se oni zaštite.

Na teritoriji opštine Smederevo je zabeleženo prisustvo trinaest vrsta vodozemaca. Posetioci će moći da vide fotografije i opise svake od ovih vrsta, zajedno sa njihovim preparatima.

Kako izložba ima multimedijalni karakter, moći će da čuju i karakteristična oglašavanja nekih vrsta žaba putem aplikacije sa audio zapisima.

Urađene su i trodimenzionalne rekonstrukcije šumskih i barskih ekosistema, sa modelima vodozemaca u prirodnoj veličini i karakterističnom vegetacijom.

Cilj je i da se skrene pažnja javnosti na prirodno blago koje nas okružuje i na fragmente zelenih oaza u našem kraju koje, na žalost, gube bitku sa sve većom urbanizacijom, zagađenjem i klimatskim promenama.

Vodozemci su među životinjama koje su najosetljivije na promene i gubitak staništa i obično su prve žrtve ljudskih aktivnosti.

Upoznajući ove životinje i njihove tajne, naučićemo i kako da ih sačuvamo da bi i generacije koje dolaze za nama mogle da uživaju u zvucima žabljeg hora i posmatranju daždevnjaka kako se, po sitnoj kiši, tromo kreće šumskom steljom – poručuju autori.

Svečano otvaranje je 12. aprila u 13 sati u Muzeju.