Krajem marta 1978. u Smederevu je otpočet projekat velike izgradnje saobraćajnog objekta Nadvožnjaka kod pijace.
Raščišćavanje terena kod železničke rampe kod kolektiva „Heroj Srba“ do Smederevske zelene pijace krajem marta privodio se kraju, jer su nakon toga otpočeli radovi na izgradnji smederevske Gazele-Nadvožnjaka. U ovim pripreminim radovima zbog potreba postavljanja nosećih stubova mosta, koja će grad povezati sa novim mostom na Dunavu, porušeno je ukupno 11 kuća- stambenih i poslovnih prostorija. Planirano je da Nadvožnjak bude dug 200, i širok 10 metara.
Glavni izvođač radova bilo je smederevsko preduzeće „Jugovo“, dok je stubove, na principu pobadanja šipova, kao kooperant raditi beogradska „Mostogradnja“. Čeličnu konstrukciju, planirano je da isporučiti mađarska firma „Ganz-Minag“, a noseći stroj će montirati smederevski “Heroj Srba“. Po prvim planovima buduća Gazela, koja će biti izgrađena od korita Jezave, do ugla ulica (kod Zelene pijace) 17. Oktobara i Nosilaca Albanske spomenice, trebalo je da bude predata saobraćaju za Dan Republike 1978. godine.
Prve tone čelične konstrukcije za noseći stroj Gazele, iz mađarske firme „Ganc-Mavag“, stigle su početkom novembra 1978. godine. Do sredine marta po planu je trebalo da stignu svi elementi kada su i zemljani radovi trebalo da otpočnu.
„To znači da će motorizovani smederevci iz grada prema mostu ići od ulice 17. Oktobar i Nosilaca Albanske spomenice , preko Gazele, pa dalje novom deonicom asfaltnog puta, koja će se izgraditi pored „Budućnosti“, „Ukrasa“ i vodovodnih bunara komunalnog preduzeća „Vodovod“. Na već izgrađeni deo petlje za most , koji preko Dunava povezuje Smederevo i Kovin, nova deonica će izići kod krivine, preko puta instalacije“ Jugopetrola“. U montaži Gazele, koja će pored čeličnih konstrukcija , imati i betonske delove, navoze i stubove, učestvovaće beogradska „Mostogradnja“ i smederevski „Heroj Srba“, kao kooperant, dok će asfalt raditi Preduzeće za puteve „Beograd“. Gazela će, nema sumnje, biti predata saobraćaju za ovogodišnji Dan Republike.“ – pisao je tadačnji Naš Glas.
Do kraja jula 1979. godine monteri „Heroj Srbe“, osnovne organizacije udruženog rada „Metalna oprema i čelični delovi“, montirali su 30 metara Nadvožnjaka u Smederevu. Montažni radovi zvanično su počeli četvratog avgusta, a praktično sedmog avgusta.
Tri dana su monteri bili ometani neobuzdanim automobilistima i kupcima građevinskog materijala, pa se zahteva zabrana prolaza, jer saobraćaj otežava montažu čelične konstrukcije našeg Nadvožnjaka, koja za sada odvija nepredviđenim tempom.
„Kasnimo četiri dana“– kaže Petar Veljković za tadašnji Naš Glas, direktor OOUR „Metalna oprema i čelični delovi“, koja izvodi montažu metalne konstrukcije Nadvožnjaka.
Planirano je da smederevska Gazela, u mnogome skratiti muke vozačima. Naime, do tada je sav saobraćaj od Smedereva prema Kovinu i obratno, bio znatno otežan, tim pre što je put vodio preko železničke pruge, pa se ne retko dešavalo da čitava kolona motornih vozila, i sa jedene i sa druge strane, čeka da prođe i po pola sata. Izgradnjom Nadvožnjaka-Gazele, taj problem je skinut sa dnevnog reda, a saobraćaj je mogao brže i bezbednije da se odvija.
Nadvožnjak za praznik, Dan Republike
U prisustvu predstavnika društveno-političkih i radnih organizacija Smederevske opštine i Podunavskog regiona, brojnih gostiju i nekoliko hiljada građana, za Dan republike 29.novembra u Smederevu je svečano pušten u saobraćaj Nadvožnjak preko železničke pruge, kod fabrike za remont šinskih vozila „Heroj Srba“. Na taj način u gradu je znatno rasterećen saobraćaj i uspostavljena dobra veza sa industrijskom zonom.
Nadvožnjak, dugačak 2,5 kilometara, sa prilaznim putevima , u čiju je izgradnju uloženo oko 3,5 miliona dinara, pustio je u saobraćaj Milutin Cvetković, član Izvršnog veća Srbije. Svečanosti su prisustvovali i Petar Jovanović, podpredsednik Skupštine Srrbije i Petar Antonijević, član Izvršnog veća Srbije.
„Puštanjem Nadvožnjaka u saobraćaj skraćena je veza između auto-puta Beograd –Niš i Banata preko mosta na Dunavu. Bez sumnje je da će ovim objektom Smederevska privreda dosta dobiti, jer su čekanja vozila da pređu prugu, zbog spuštene rampe, već pala u zaborav.“– govorio je Radoš Gavrilović, predsednik Opštine Smederevo.
Radna jedinica za montažu čelične konstrukcije:
Šiber bina, odnosno prenosnicaMontaža čelične konstiuukcije Nadvožnjaka ostvarena je uz pomoć tzv. šiber bine, odn. prenosnice. Konsruktor šiber bine bio je Slobodan Stanković, dipl. maš. inženjer. Monatažu čelične knstukcije izvelo je 20 majstora, mašinbrava iz RO „Heroj Srba“, odn. OOUR-a „Metalna oprema i čelični delovi“. Rukovodilac odgovorne montaže čelične konsrtukcije Nadvožnjaka bio je inženjer Slobodan Stanković. Radna jedinica za ovu izazovnu montažu brojala je 20 mašinbravara, a glavni poslovođa bio je Jovica Bajčić, VKV mašinbaravar .
O montaži Nadvožnjaka nam je pričao i fotografije mantaže dostavio, jedan od učesnika tog velikog i važnog posla, Dimitrije Milovanovi – Mima, koji je svojevremeno bio poznati fudbaler FK Železničar.
Nikola Tasić Cale
SDCafe.rs
7 comments
Zna li se zašto nadvožnjakom ne mogu da saobraćaju autobusi i teretna vozila, tj. zašto nadvožnjak ima malu nosivost, tako da njime mogu da saobraćaju praktično samo putnička vozila ? Da li je baš takav projekat usvojen od „nadležnih“, ili se radi o nekom propustu koji nije moguće otkloniti ?
Most je pravljen jos u doba kada je bilo 50ak automobila u gradu,trebalo bi ozbiljno da se pozabave njime,iz razloga jer u danasnje vreme kada je kraj smene ali i uopste preko dana od pocetka do kraja „smederevske gazele“automobili su „branik u branik“ na njemu…
G-đi Milici Nikolić moram ovako da odgovorim, jer nemam svoj FB. Ona nije shvatila ponentu priče. Nije čak, primetila da su ovde navođeni tekstovi i fotografije iz NAŠEG GLASA u vremenu pre (1978.) i kada je građen nadvožnjak (1979.). Tekst o nadvožnjaku treba da opomene nadležne i meritorne da nešto hitno preduzmu na sanaciji nadvožnjaka, što je većina ljudi ovde i komentarisla. Inače, o mojoj pismenosti već su govorili Dragan Mrdaković, Jovica Tišma, Vera Horvat, Goran Đorđević,… ako ih neki komentatori (ne)znaju.
Dragi Smederevac Cale,tvoja sposobnost je poznata radnicima Sartida gde si ti radio,ova pisanja su tvoj hobi,tvoja želja da očuvaš sve ono što se kapitalno desilo u tvom periodu življenja u gradu Smederevu,normalno da i zaradiš koji dinar prodavajući knjige.Ne obaziri se na komentare,jer ti nisi pisac,ti si mašinac,a trebaju da se zapitaju ti pisci što ne napišu neku knjigu,pozdrav za Smederevca,
Hvala ti Cale za to sto radis, uvek su misionare napadali, pokojnog Pesica su zivog sahranjivali, o ovima koje si pominjao ne bih da komentarisemsem i ne treba da se pozivas na njih. Odlicno mi znamo sta radis i koliko toga ostavljas za pokolenja koja dolaze.
Dragi Bane, hvala ti na ovim lepim rečima! Mislim da sam to rekao na nekoj od svojih 5 prezentcija knjiga – želim da sačuvam događaje, Smederevo i Smederevce od zaborava. Ne, ja nisam pisac – ja sam hobista hroničar i ponosim se činjenicom da sam dipl.maš.inženjer, te i da sam za 40 godina rada izgradio cca. 60% pogona i postrijenja u Želazari! Jedna Smederevska novinarka mi je kazala da sam ja čuvar baštine Smedereva!
Dragi Avatare, i tebi hvala što me hvališ! Šta bih ja bez vas koji cenite visoke vrenosti našeg drostruko pestonog grada Smedereva? Poznato je da su zavist i tuđ uspeh upropastili Srpski narod! Lično mislim da mnogi Smederevci i “Smederevci” ne razumeju poentu mojih priča. Naravno da ja nisam Andrić, Ćosić ili Pekić, već da sam hroničar mog rodnog Smedereva!
Koliko je dobro to što ja radim, prepoznao je i predsednik A.Vučić, pa je na svoju Web stranicu “Najbolje iz Srbije” postavio priču: Čuvar grada od zaborava – Nikola Tasić Cale! Pogledajte !