Home ZanimljivostiUmetnost Biseri nemačke književnosti – romani za sve generacije

Biseri nemačke književnosti – romani za sve generacije

by redakcija

Ako se ubrajate u ljubitelje književnosti i čitanja i želite da proširite svoju “čitalačku listu” vrednim delima, potražite ih među naslovima nemačkih autora. Književno stvaralaštvo u Nemačkoj doživelo je procvat u 19. i 20. veku. Oslonjena na tradiciju Geta i Šilera, nemačka literatura otkriva zanimljiv pogled na razna društvena pitanja, ali i burna dešavanja koja su obeležila ovu evropsku zemlju i njen narod.

You Might Be Interested In

Postoje brojna dela nemačkih pisaca koja su s pravom zaslužila epitet bisera svetske književnosti. Naravno, da biste uživali u vrhunskim nemačkim klasicima standard prevoda treba biti visok i u duhu nemačkog jezika.

Izdvojili smo nekoliko značajnih romana koje s podjednakom pažnjom i radoznalošću mogu čitati i mladi i iskusni čitaoci. Pročitajte.

Budenbrokovi – Tomas Man

Na samom pragu 20. veka, a pod uticajem filozofskih misli Fridriha Ničea i Artura Šopenhauera, Tomas Man piše vanserijsko delo – “Budenbrokovi”. Sa podnaslovom “Propadanje jedne porodice”, Man već daje jasne naznake teme romana. Opisuje postepeno propadanje Budenbrokovih i dekadenciju u zdravstvenom, društvenom i ekonomskom smislu. Četiri generacije imućne trgovačke porodice imaju drugačije ideale, vrednosti i težnje. Menjaju se, preobražavaju uporedo sa društveno-istorijskim promenama i okolnostima.

Ovenčan Nobelovom nagradom, ovaj roman je pre svega priča o čoveku i njegovom mestu u porodici i društvu, ali jedinstven prikaz nemačkog građanstva u 19. veku.

Efi Brist – Teodor Fontane

Može se reći da je glavna tema nevelikog romana “Efi Brist” položaj žene u pruskom društvu 19. veka. Teodor Fontane napisao je izvanrednu životnu priču i predstavio sve one poteškoće sa kojima se suočava mlada žena koja prekrši društvena pravila i “moralni kodeks” zastupljen u sredini u kojoj živi. Zbog brakolomstva Efi Brist biva odbačena od porodice i osuđena na život u samoći. U kuću svojih roditelja ne može da se vrati, sve dok se smrtno ne razboli.

Moralna problematika romana, ali i tragična ironija koja se u njemu krije neodoljivo podsećaju na Floberovu “Madam Bovari”. Međutim, za razliku od Floberove preljubnice, Efi Brist osvaja simpatije čitalaca – bez obzira što je prevarila muža onda deluje milo, čak i čisto stvorenje u duši. Fontane se pokazuje kao umetnik izuzetne veštine, jer uspeva da dočara kako Efi prolazi kroz ključne bračne i životne probleme. Od života u braku bez ljubavi, preko preljube, duela, razvoda i konačno – ispaštanja, prati Efi Brist i melanholično pripoveda o njenom putu.

Smatrajući da posao romanisijera nije da rešava probleme svojih junaka, no da ih prikaže, Teodor Fontane je zapravo dao izvanredan prikaz i kritiku društva punog protivrečnosti koje je spremno da žrtvuje čoveka radi formalnih predrasuda.

Igra staklenih perli – Herman Hese

Poslednji roman nemačkog nobelovca Hermana Hesea “Igra staklenih perli” oduvek se ističe u književnoj kritici i istoriji kao izvanredno i verovatno najbolje njegovo delo. Radnja romana odvija se u budućnosti, u 23. veku u izmišljenoj zemlji Kastaliji, gde se na elitnim univerzitetima proučava igra staklenih peril. Glavni junak knjige je Jozef Kneht, takzovani Majstor igre – čovek koji je odlučan da savlada igru staklenih perli zahvaljujući znanjima iz oblasti muzike, logike, filozofije i matematike.

Kao pravo filozofsko blago, roman “Igra staklenih perli” predstavlja sintezu zapadne filozofije i istočnjačke duhovnosti. Tematska pozadina dela je potraga za smislom i svrhom života i večita egzistencijalna zapitanost čoveka.

Mali čoveče, šta sada? – Hans Falada

Verovatno najbolji roman nemačkog autora Hansa Falade “Mali čoveče, šta sada?” jedinstvena je saga o čoveku, ljubavi u teško doba i sudbinama koje oblikuju društvene krize. Prikazujući jedan mračan period u Nemačkoj, Falada pripoveda o dva neobična junaka – prodavcu Johanesu Pinebergu i njegovoj devojci Janici. Uprkos ekonomskoj krizi koja je zadesila Nemačku tridesetih godina 20. veka, dvoje bezbrižno zaljubljenih se odlučuje da zasnuje porodicu. No da li je to lako u teškim vremenima i kako može običan čovek da se izbori sa hiperinflacijom, nezaposlenošću, bedom?

Iako je u fokusu priče ljubavni par i njihova životna priča, roman “Mali čoveče, šta sada” zapravo predstavlja unikatno svedočanstvo o prilikama koje su direktno prethodile direktno dolasku nacionalsocijalista na vlast.

Čitač – Bernhard Šlink

Roman “Čitač” Bernharda Šlinka je intrigantna, dirljiva i nadasve kompleksna priča o životu u Nemačkoj nakon Drugog svetskog rata. Glavni protagonisti romana su Mihael Berg i Hana Šmic, koji se sreću pedesetih godina 20. veka i ulaze u neobičnu vezu. Naime, Mihaela kao studenta prava zavodi znatno starija Hana, koja između ostalog traži od njega da joj čita.

U knjizi se otkrivaju dešavanja osam godina posle njihove romanse, kada Mihael prisustvuje suđenju članicama SS odreda u Aušvicu – među kojima je i Hana. Šlink posebno rasvetljava problematiku odnosa između posleratnih generacija i generacija koje su direktno učestvovale u ratnim dešavanjima. Na izvestan način, kroz potresna svedočanstva svedoka, žrtava, ali i kroz vizuru zločinaca, roman “Čitač” je slika kolektivnog suočavanja nemačkog naroda sa sopstvenom nacističkom prošlošću. Trinaest godina nakon objavljivanja romana, snimljen je i film sa Kejt Vinslet u glavnoj ulozi.

Zid – Marlen Haushofer

Roman “Zid”, austrijske spisateljice Marlen Haushofer odličan je primer distopijske fikcije sa naučno-fantastičnim elementima. Glavna junakinja romana je žena u četrdesetim godinama koja se pod nerazjašnjenim okolnostima u toku odmora u prirodi našla iza providnog zida. Postavljen da je odvoji od spoljašnjeg i naizgled potpuno uništenog sveta, zid je barijera koja je štiti od posledica katastrofe ogromnih razmera.

U isto vreme, zid je i njen zatvor, jer bezimena junakinja pokušava da preživi u ovim neobičnim okolnostima boreći se sa usamljenošću i strahom. Društvo joj prave pas, mačka i krava, ali bez naznaka o postojanju drugih ljudi, kao jedina preživela, žena vodi dnevnik o izolaciji i samoći. Kao značajna tema u ovom antiutopijskom romanu uvodi se i mogućnost (i neizbežnost) ponovnog povratka života u skladu sa prirodom.

Izgubljena čast Katarine Blum – Hajnrih Bel

Roman “Izgubljena čast Katarine Blum” zauzima posebno mesto u opusu Hajnriha Bela, nobelovca i jednog od najznačajnijih pisaca 20. veka. U središtu priče je naslovna junakinja – Katarina Blum, žena kojoj se život promeni iz korena u jednom trenutku.

Naime, kada otkrije da se zaljubila u čoveka za kojim traga policija, Katarina odjednom postaje meta ne samo policije, već i okrutnih i nezaustavljivih tabloida. Novinski naslovi i tekstovi puni uvreda, neprimerenih i neproverenih podataka dovode do toga da Katarina bude potpuno izopštena iz društva. U ovom romanu Bel se bavi pitanjem nasilja i njegovih posledica i uticaja na čovekov život.

Popis dela nemačke književnosti revnosni čitaoci mogu proširiti romanima Gintera Grasa, Remarka i Cvajga. Uz navedene naslove, posebnu pažnju čitalačke publike proteklih decenija privukla su i dela Folkera Kučera, Benedikta Velsa i Alfreda Deblina. Na kraju, napomenimo i to da se u najznačajnije romane nemačke književnosti ubrajaju i dela Franca Kafke. Iako je bio Čeh jevrejskog porekla, Kafka je pisao na nemačkom jeziku. Za sve koji se tek upoznaju sa stvaralaštvom nemačkih pisaca, ova lista je odlična za početak.

 

Srbijanka Stanković
Foto: pexels.com

Slične vesti

2 comments

Никола 21.02.2022 - 04:26

Освалд Шпенглер-„Пропаст запада“

Reply
Никола 21.02.2022 - 04:30

Ернст Јингер-„На мермерним литицама“

Reply

Leave a Comment

error: Sadržaj je zaštićen !!